Ksenija Marinković, nacionalna prvakinja drame HNK, usred je priprema za predstavu "Nebeski svod" koja će premijerno biti izvedena početkom travnja. Riječ je o djelu Lucy Kirkwood koji prikazuje položaj žene u 18. stoljeću, a koji na scenu HNK postavlja redateljica Marina Pejnović. Ksenija je jedna od dvanaest porotnica koja odlučuje o sudbini Sally Poppy koja je izvedena pred sud iako je već proglašena krivom za smrt kćeri Lady Wax. Sallyn ljubavnik je već obješen, a sudbina žene koja je već proglašena krivom ovisi o tome je li trudna, kao što tvrdi, ili laže pa će je odmah objesiti. Dvanaest porotnica, među kojima je i Ksenija Marinković, moraju odlučiti o sudbini nesretne žene, a predstava se uspoređuje sa slavnim filmskim klasikom iz 1957. godine, "Dvanaest gnjevnih ljudi".
Ksenija kaže da je ta pozicija žena-porotnica višeznačna jer osim što žene najbolje čuvaju patrijarhat, teledirigirane su od muškaraca, a i zato što društvo maliciozno pušta žene da izaberu stravičnu sudbinu za jednu od njih.
"Žene mogu biti opasne po druge žene na isti način kao i muškarci. U prirodi nekih ljudi je da rade na štetu drugih. Manifestacija može biti malo drukčija, ali u pozadini je uvijek moć", kaže Marinković, koja u predstavi glumi najstariju porotnicu. Ima, prema predlošku, 81 godinu, 21 dijete i tri pokojna muža. Ksenija Marinković tijekom predstave, odnosno suđenja, mijenja stav.
"Predstava govori o tome kako to što ljudi moraju odlučiti o životu ili smrti drugih utječe na njih, vidi se dinamika grupe i tko pobjeđuje, da li oni koji najviše navijaju ili oni koji to ne čine. Nekima se žuri jer moraju okopati poriluk na njivi, treći uživaju jer nikada nisu bili porotnici, a neki imaju sadističke porive", objašnjava Ksenija Marinković, koja tumači lik žene oportunističkog karaktera. "Treba govoriti o takvim temama, raskrinkati ljudsku vrstu, njihove dileme i borbe. To je važno jer pokazuje koliko je patrijarhat ukorijenjen u ženama, koliko im je ugodan i podesan za lagodniji život bez puno razmišljanja i bez puno borbe", govori Marinković o značaju predstave koja se, iako smještena u 18. stoljeće, naslanja direktno na današnje vrijeme.
Predstava je provokacija, govori "o onda, a direktno se referira na danas", kaže Marinković i dodaje da se ti društveni sukobi vide i danas u napadima na žene na društvenim mrežama, po partijskim linijama kada žene napadaju jedna drugu samo zato jer im je to naloženo. "Ali isto tako vidim i žene koje su samosvjesne i žene koje to ne rade i obično imaju teži put. No, to ima veze i sa ženama i s muškarcima, samo je pitanje koliko moći uspiješ imati", kaže Marinković. "Za slobodu se treba boriti, nju nitko ne daje. Gotovo je smiješno da se danas opet moramo boriti za ženska prava. To je nevjerojatno, a podrazumijeva se da se žene moraju boriti. Sve je to i opet pitanje kontrole", govori Marinković, ocjenjujući stvarnost u kojoj živimo, u kojoj očito samo žene nemaju stečena prava.
Nedavno je glumila u predstavi "Nestajanje" Tomislava Zajeca, uz predstavu "Nebeski svod", ima ulogu u predstavi teatra Erato "Mi tu samo spavamo", predsjednica je Društva hrvatskih filmskih djelatnika, a očekuju je i uloge u filmovima. Prije ljeta je čeka nastavak filma "Dnevnik Pauline P.", nakon toga s Josipom Lukićem snima obiteljsku dramu "Mama je dobro". Nakon toga glumi u filmu "8. mart" u kojem sa Srđanom Dragojevićem snima film po motivima pripovijedaka Rumene Božarovske.
"Postala sam jako poznata među djecom jer sam baka Pauline P.", smije se Marinković, veseleći se nastavku omiljenog filma. Istodobno s glumačkim ulogama radi na ostvarenju ambicioznog plana u društvu Hrvatskih filmskih djelatnika, uspostavi normativa za rad, odnosno potpisivanju sporazuma o normiranju radnog vremena i cijena djelatnika na filmu. To znači da će u dogovoru s HAVC-om potpisati ugovore s producentskim udrugama.
"Tko prvi strada kad nema dovoljno novca za film", retorički pita Marinković, ukazujući na položaj djelatnika koji su prisiljeni naporno snimati za neveliki novac ako žele uopće raditi na filmu. "Da bi se dogovorio neki normativ za film, potrebno je dogovoriti i kolike su cijene rada na filmu kako ljudi ne bi bili potplaćeni ili, s druge strane, izrabljivani i u radnom smislu. Pokušat će se staviti u sporazum najbolje dosadašnje prakse, dogovoriti uvjete koji su najbliži optimalnim, kako bi se svim filmovima koji se snimaju preko, odnosno uz suradnju HAVC-a osigurali ti uvjeti", kaže Ksenija Marinković.
Dodaje da je to uvjet da se pristupi Ministarstvu ne bi li se preciznije znalo koliko može koštati jedan film i koliko novca treba osigurati da bi se napravio film kojeg se nitko neće stidjeti. "Naš je cilj da nitko ne radi bez novca, a to postaje sve češća taktika rada. Filmovi nemaju dovoljno novca. Ne može se snimiti film na entuzijazmu jer se taj entuzijazam brzo isprazni, a filmski djelatnici bježe u koprodukcije jer se tamo bolje zarađuje", kaže Marinković o sudbini filmova i filmskih djelatnika.
Cilj je osigurati da se snimi osam filmova godišnje uz nekoliko kratkih igranih filmova, ovisno o raspoloživim sredstvima, ali uz uvjet da ti filmovi imaju realni budžet. "Često se dogodi da se novac troši, a kada film treba završiti, više ga nema. Ove se godine to događalo na brojnim filmovima jer je bila velika inflacija, svi su digli cijene, a budžeti filmova se nisu stigli usklađivati tom brzinom. Rezultat je bio da su do faze montaže ostali bez novca", otkriva Marinković i dodaje da će se time pokušati riješiti i drugi veliki problem - jednake cijene glumica koje su često manje plaćene od svojih kolega.
"Mladi glumci se javljaju, pokazuju nam što se sve navodi u ugovorima, na koji način će isplaćivati ugovore. Neki glume i bez ugovora", kaže o položaju mladih glumaca. "Mladih glumaca ima jako mnogo, a nema dovoljno audicija i prilika da glume. Bili smo i na HRT-u, nastojimo osigurati serije za mlade redatelje i glumce", dodaje Marinković. Još uvijek čekaju pravi odgovor s javne televizije.
Druga stvar koju pokušavaju isposlovati je osigurati izvođačka prava za glumce preko AVIP-a, licencirane tvrtke za kolektivno pregovaranje za izvođačka prava. "To znači da će glumci moći dobivati naknade za prikazivanje serija i filmova na raznim platformama, pri svakom emitiranju. Riječ je o području koje je pokriveno Zakonom o autorskim i srodnim pravima, a izvođačka prava spadaju u ta, slično kao što ih ostvaruju i glazbenici", kaže Marinković i objašnjava da, jednostavno, glumci nisu plaćeni kada se filmovi u kojima su glumili emitiraju na digitalnim platformama.
Uz to, Ksenija je s kćeri snimila i spot za Pipse. "Svi misle da je djeci glumaca lakše, iako je suprotno", kaže Marinković, otkrivajući da joj kći najčešće glumi u dječjim predstavama. Kaže da je mladim glumcima teško, nisu zaštićeni na tržištu. Zato pokušava nešto napraviti za njih.
Ksenija Marinković je zasigurno najbolja hrvatska glumica, ona svaku ulogu učini nezaboravnom. Ipak, kada se "sretne" ujutro u ogledalu, ne pohvali samu sebe. Umjesto toga si kaže: "Dobro jutro, prestani pušiti." I nasmije se nježno.