‘Sa sinom sam snimio ‘Opstanak 2‘, sad idem na instrukcije iz gitare i redovito trčim‘

Nakon što se Dubravko Merlić, autor "Opstanka", u prvoj sezoni tog dokumentarnog serijala pozabavio demografskim slomom Hrvatske, drugu je posvetio još složenijoj temi - gospodarstvu. Novih šest epizoda koje je za HRT proizvela producentska kuća Castor Multimedia počinje se prikazivati u ponedjeljak, 19. travnja, na Prvom programu u 20.10 sati

Čini mi se da je šest epizoda, koliko ih ima 'Opstanak 2', prilično malo kad je tema hrvatsko gospodarstvo...

- Mogao bih se složiti, iako je uvijek veliko pitanje možemo li mi u tako kratkom roku isporučiti više od toga. To bi zahtijevalo znatno širu i skuplju produkciju, a s druge strane, možda bi malo i razvodnilo serijal. Meni se čini da će ovih šest epizoda za ono što smo mi zamislili, a to je dati opću sliku stanja, biti publici taman te ih kao i u prvoj sezoni, potaknuti na razmišljanje.

Na što ste se koncentrirali?

- U prvoj epizodi koja se zove 'Pad' obrađujemo ekonomsko razdoblje od osamostaljenja do danas. U drugoj se bavimo mrtvim kapitalima, točnije jesu li se poljoprivreda i energetski potencijali mogli bolje iskoristiti i pitamo se zašto nisu. U trećoj govorimo o turizmu, u četvrtoj se bavimo reindustrijalizacijom. Pitamo se kakva tradicionalna i koje nove digitalne industrije trebaju Hrvatskoj. To je baš zanimljiva epizoda jer pokazuje da ima puno tvrtki koje su recimo u tekstilu ili obradi drveta, ali su uspjele naći svoje mjesto na međunarodnom tržištu. Peta je epizoda o državi i njezinoj ulozi u ekonomiji, a šesta bi, kao i u prvoj sezoni 'Opstanka', trebala donijeti zaključak i predstaviti moguće putove kako dalje.

Koliko dugo ste se pripremali nastavak serijala?

- Jako smo se bojali hoćemo li uopće biti u mogućnosti zbog covida završiti serijal. Međutim, držali smo se striktno mjera, vrlo oprezno ispitivali gdje idemo, s kim se nalazimo. Puno smo snimali vani, što je bilo povoljno, tako da se nitko za vrijeme produkcije nije razbolio. Serijal smo snimali u listopadu i studenome prošle godine, a kako smo se jako dobro organizirali prije toga, uspjeli smo se probiti i do Češke i do Slovenije, te naravno, prešli cijelu Hrvatsku.

Tko su vam sugovornici, je li ih bilo teško dogovoriti?

- Pomoglo nam je što je prva sezona ljudima vrlo dobro sjela, pa smo imali dosta dobar odaziv kod, kako se to pogrešno kaže, običnih ljudi. Ali kod gospodarstvenika je bilo malo teže, tu smo se dosta mučili. U tom segmentu osim naše dobre energije, puno nam je pomogao naš stručni suradnik Velimir Šonje, tako da sam zadovoljan rezultatom iako nismo dobili sve koje smo htjeli pred kameru, ali uspjeli smo osigurati vrlo dobre sugovornike. Tu bih izdvojio čovjeka koji jako dugo nije javno istupao, a nama je pristao. Riječ je o Stanislavu Antiću, legendarnom direktoru zadarskog SAS-a koji je u bivšoj Jugoslaviji bio pojam uspješne tvrtke. Bili smo i s Matom Rimcem, potom Zvonkom Popovićem, vlasnikom tvrtke Kanaan koja je jedan od jačih europskih proizvođača čipsa i grickalica... plus naši izvrsni stručnjaci na čelu s Velimirom Šonjom dali su kontekst svemu što smo prikazali dokumentarno.

Opstanak

HTV

Vašoj ekipi, nakon što je završilo snimanje, dogodila se i jedna tragedija. Krajem prosinca u 59. godini od posljedica korone preminuo je Željko Matić koji je s vama scenarist serijala...

- To je nešto što nas je sve toliko srušilo da se još oporavljamo, posebno ja koji sam sa Željkom više od 20 godina radio i surađivao. Dandanas se uhvatim da krenem prema telefonu nazvati ga, a onda se sjetim da ga više nema... Nisam se još pomirio s njegovom smrti, baš mi je teško. To je silan udarac ne samo za mene i našu ekipu nego i za hrvatsko novinarstvo. Naravno da je njegova obitelj, posebno supruga Mima, majka i brat, najviše pogođena Željkovim preranim odlaskom.

Jedan od producenata 'Opstanka' je i vaš 26-godišnji sin Matej. Kako funkcionira suradnja na toj relaciji tata - sin?

- Matej, koji je magistrirao produkciju na Akademiji dramske umjetnosti, surađivao je s nama već na prvoj sezoni 'Opstanka', pisao je glazbu i bio producent. Iznimno mi je drago je da je sa mnom u ovom projektu, jer vrlo je kreativan, organiziran i posvećen poslu. Osim toga, doveo je sa sobom takvu ekipu fenomenalnih mladih ljudi, poput snimatelja Ante Cvitanovića, montažera Ivora Šonje, režisera Igora Husaka. S tim mladim ljudima stvarno je predivno raditi jer su svježi i prepuni energije. A što se tiče suradnje s Matejem, ona je odlična, na prvom mjestu profesionalna. I ja moram zaboraviti je on meni sin i on da sam mu ja tata. Osim toga imamo dogovor kojeg se pokušavamo držati, tj. kad se maknemo od posla, razgovaramo o privatnim stvarima i hobijima, a ne o poslu, da ne bi njime opteretili i slobodni dio dana.

Znam da su vremena nezahvalna, no je li u planu i treća sezona ili možda neki novi projekt?

- Nećemo ići s trećom sezonom 'Opstanka' iako sam imao ideju da obradimo temu covida-19, ali više međunarodno, o onda sam zaključio da je za to prerano jer još je mnoštvo nepoznanica. No, ponudili smo HTV-u sada na natječaju koji je u tijeku nekoliko zanimljivih stvari, poput serijala 'Plovopis', što je putopis na starom jedrenjaku južnim pučinskim otocima Jadrana, od Sveca do Palagruže. Drugi projekt je serijal o hrvatskom produkt-dizajnu koji je jako zanimljiv i Mateju i meni blizak jer smo veliki poklonici hrvatskog dizajna, posebno namještaja. I treće, i dalje nam je na čekanju igrana serija čiji sam autor. Riječ je o trileru s krimi elementima, zove se 'Sjene u mraku'. To je moj prvijenac, iskorak u igranu produkciju za koji me ohrabrio moj Matej. Već smo treći put na natječaju HRT-a s tom serijom, uvijek dobivamo najbolje ocjene i kritike, a nadamo se da ćemo jednom dobiti i 'zeleno svjetlo' za produkciju...

Kako se vi nosite s aktualnom situacijom? Osjećate li tjeskobu, stres, vidite li svjetlo na kraju tunela?

- Odmah sam na početku pandemije, prošle godine u ovo doba odlučio da se neću prepustiti očaju. Tada sam počeo trčati svaki dan, intenzivno krenuo na instrukcije iz jazz-gitare kod Pavla Miljenović, a meni najdražeg i najboljeg hrvatskog jazz-gitarista. I otada držim taj tempo, uz posao puno vježbam gitaru i pokušavam vrijeme iskoristiti kreativno.