Počeo je prvi toplinski val, jedan u nizu koji će nas, čitamo posljednjih dana, preplaviti ovog ljeta. Zanimalo nas je što kaže Darijo Brzoja, meteorolog Nove TV.
Kakvo nas ljeto čeka?
- Svi dostupni prognostički materijali upućuju upravo na to, dugo i vruće ljeto, kad bismo, inače ovako kompleksu temu mogli staviti u jednu rečenicu. Svakako se predviđa ljeto toplije od prosjeka te uz manju ili najviše prosječnu količinu oborina. Međutim, s obzirom na to da je količina kiše, a posebno u ovo ljetno doba godine, vrlo lokalnog karaktera, moguće je da je mjestimice bude i višak. Jednako tako, ljeto toplije od prosjeka ne znači da neće biti kraćih razdoblja s nižom, pa i ispodprosječnom temperaturom, posebno uz prolaske hladnih fronti koje ljeti znaju donijeti grmljavinske pljuskove, tuču i prolazno jak vjetar. S druge strane, kako većina ljudi vrijeme i klimu ne promatra kroz podatke i statistiku, vaš dojam ljeta na kraju će ovisiti o tome kakvo je vrijeme bilo za nekih vama bitnih događaja. Primjerice, ako ste za godišnji pogodili kišovit tjedan, ljeto ćete pamtiti više po tome nego po toplinskim valovima.
Stječe se dojam da je oko nas sve više meteoropata. Je li vrijeme ćudljivije, pa su ljudi sve osjetljiviji, ili je to privid?
- Dio smo prirode i sasvim je prirodno da vrijeme utječe na nas. Poznato je da je još u Dubrovačkoj Republici bilo zabranjeno donositi važne odluke za vrijeme jake južine. Ne mislim da je meteoropata više nego prije, mislim da smo danas samo više povezani društvenim mrežama i medijima te da je informacija više i da su nam dostupnije. Pa se stvara takav dojam da se ljudi na vrijeme žale više nego prije.
Kako vi podnosite promjene vremena?
- Volim svako vrijeme i sve vrste vremena i trudim se život prilagoditi onome što mi priroda daje. Nešto teže podnosim velike vrućine nego hladnoću, no to je stvar osobnih sklonosti.
Što vas je privuklo meteorologiji?
- Prvo fizika, a potom priroda i okoliš. Znati kako svijet funkcionira, nešto je najljepše za mene, a kako je područje široko i veliko, mjesta za nova znanja i otkrivanja je puno.
Što svatko od nas, u smislu ekološke osviještenosti, može i treba napraviti odmah i sada?
- Ekološki problemi koje trenutno imamo, pa i klimatske promjene, posljedica su naše nedovoljne brige za okoliš, kompetitivnog društva, precijenjene važnosti novca i slave te neravnomjerne raspodjele resursa. Društvo se neće promijeniti dok se ne promijene pojedinci koji ga čine, a svakom bi čovjeku prvo trebalo biti povezivanje s prirodom, najbolje lokalno. Povezati se s ljudima u svojoj okolini i početi se brinuti o neposrednoj okolini. Veća povezanost rezultirat će većom željom da nam svima bude bolje. Moramo shvatiti da smo dio veće cjeline i jedini put naprijed je filozofija 'ja kao dio kolektiva' umjesto 'ja protiv kolektiva'. Kooperacija umjesto kompetitivnosti. Promjena svijesti i stava urodit će svim onim drugim akcijama koje vežemo uz ekologiju poput recikliranja, zero waste pristupa, prevladavajuće biljne prehrane i slično.
S jedne strane, kod vas je prisutna ljubav prema fizici i brojkama, a s druge, što je manje poznato, svojedobno ste pisali pjesme za izvođače poput Giuliana, Ivane Banfić ili vaše Zadranke Ivane Radovniković... Što vas je inspiriralo u pisanju stihova?
- Te suradnje proizašle su iz prijateljstava i ljubavi prema glazbi. Međutim, u životu se teško profesionalno možete baviti s više tako naizgled različitih tema na jednako kvalitetnoj razini. S vremenom, profesionalno sam se usmjerio više na meteorologiju i okoliš jer mislim da tu mogu dati najveći doprinos društvu.
Godinama ste vegan. Što vas je privuklo tom načinu prehrane?
- Nemoguće je rasti u svijesti i filozofski promišljati život, a ne dotaknuti se teme drugih bića i njihove uloge na Zemlji. Zašto kao društvo jedemo jednu vrstu, a drugu držimo kao kućne ljubimce? Razlozi za veganstvo su mnogi, od onog osnovnog, da su životinje bića koja osjećaju, vole i pate, do zdravstvenih, ali i onih ekoloških razloga. Za klimatske promjene dobrim su dijelom zaslužne emisije metana kao posljedica masovnog i pretjeranog uzgoja goveda. No, razumijem da se društvo sporo mijenja i da svatko mora imati pravo odlučiti za sebe kako će živjeti. Drago mi je ipak da se kao kolektiv krećemo prema zdravijem i ekološki ispravnijem društvu.
Kakav ste kuhar?
- Moram priznati da nemam previše vremena za kuhanje, no kad kuham, obično dobro izbalansiram okuse. Najčešće su to dalmatinske i mediteranske teme, a ponekad bliskoistočni ili indijski okusi. Naravno, u veganskim varijantama.
Po čemu ste tipičan Dalmatinac?
- Po tome što mi se kozmetika svodi na pastu za zube (smijeh). Karikiram malo, prilično sam neopterećen, puni me sunce i more, a što sam stariji, 'pomalo' i 'lako ćemo' sve su mi češće uzrečice.
Mnoge dame, na čelu s legendarnom Ksenijom Urličić, ističu da ste među najbolje odjevenim muškarcima na televiziji. Laskaju li vam takvi komplimenti?
- Zahvaljujem na komplimentima, posebno gospođi Kseniji Urličić, koju oduvijek cijenim i poštujem. Za mene je moda igra, pa čak i onda kad ima zadana pravila, kao što je to slučaj s televizijskim izgledom i informativnim programom. Odluku što ću odjenuti donosim trenutno, prema tome kako se osjećam, i za mene tu prestaje razmišljanje o modi. Mislim da je to način kako izraziti sebe i pokazati što nosite unutra, što mi se čini bitnije, barem prema nekoj mojoj filozofiji. Pretjerani fokus na odjeću odvlači pozornost od sadržaja, od osobnosti, ljubavi koju nosite, a srce je ipak najvažnije što imate pokazati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....