Brojni vinski stručnjaci smatraju kako je zavičaj graševine upravo na području kontinentalne Hrvatske. Među njima je i Jancis Robinson koja u knjizi „Wine grapes“ za graševinu kao primarni internacionalni naziv odabire hrvatski, a svi ostali nazivi navedeni su kao sinonimi.
Autorica kaže kako je ova sorta u Hrvatskoj najzastupljenija i njezino ime na hrvatskom jeziku nema nikakve veze s rieslingom ili rizlingom kao što je to slučaj u nekim drugim zemljama u kojima baš takav naziv može pogrešno upućivati da se radi o srodniku s njemačkim rajnskim rizlingom.
Primjerice u Italiji je poznata kao riesling italico, u Sloveniji kao laški rizling, u Mađarskoj kao olaszrizling, u Austriji kao welschriesling, u Češkoj i Slovačkoj rizling vlašsky, a u našoj zemlji ime joj je dao hrvatski jezikoslovac, preporoditelj Bogoslav Šulek.
Svijet graševine - i projekt i destinacija
Sa svoja tri vinogorja – Vinogorjem Kutjevo, Vinogorjem Požega-Pleternica i Vinogorjem Pakrac, Požeško-slavonska županija jedna je od najatraktivnijih hrvatskih vinskih destinacija, u njoj graševina daje vrhunske rezultate i širok spektar vina – od pjenušaca do predikata, pa se ova slavonska vinska oaza s pravom naziva i Svijetom graševine.
Svijet graševine je naziv i jedinstvenog projekta Požeško-slavonske županije temeljenog na vinskom identitetu koji povezuje prekrasne priče o ljudima, tradiciji, bogatoj kulturnoj baštini i prekrasnoj prirodi. Njegova ukupna vrijednost iznosi 8.729.448,52 eura, a prepoznala ga je i Europska unija te ga sufinancirala sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Osim novog i iznimno atraktivnog Muzeja bećarca u Pleternici, kroz projekt se financira obnova i opremanje Spahijskog podruma iz 13. stoljeća u Pakracu, koji će se transformirati u hibrid muzeja i knjižnice.
Slavonski grand cru
Živjeti u Hrvatskoj, a ne uvidjeti potencijal graševine bilo bi zaista neozbiljno, poručuje poznati hrvatski sommelier Darko Lugarić.
„Od finih laganih i pitkih sortno prepoznatljivih pjenušaca, sjajnih za aperitiv, pa do pouzdanih odležanih vina, čvrstih tijela i dobre kiseline koji će se savršeno sljubiti s jelima od crne svinje te slatkih trenutaka uz izvrsne predikate, graševina je iznimno versatilna sorta i vino za sva jela“, poručuje Lugarić.
„Međunarodna ocjenjivanja i konferencije o sorti graševina, uvjerila su me da ta sorta daje najbolje rezultate upravo u Vallis Aurei, našoj, slavonskoj dolini. Kvaliteta je stasala u visoku međunarodnu, a stilovi vina koje graševina daje su pjenušci, što aperitivni, što pjenušci koji mogu čak pratiti kompatibilna predjela, zatim mlada, svježa, voćno-cvjetna graševina, slijede graševine bogate tijelom, okusom, intenzitetom i trajnosti okusa. Macerirana vina od graševine izvrsno prate pečenja od crne slavonske svinje te sva masna svinjska pečenja. Ne izostaje kategorija slasti, predikatna vina u svih pet kategorija koja izvrsno prate zrele, slane sireve intenzivnih aroma te trajnih okusa kao i mnoštvo slastica i deserata. Naša graševina je postala veliko i važno vino zahvaljujući vinarima koji neprestano unapređuju svoja znanja, iskustva i tehnologiju“, ističe poznati hrvatski sommelier Mario Meštrović.
Njihova kolegica sommelierka Jelena Šimić Valentić opisuje vrhunske svježe graševine kao vrlo elegantna i pitka vina, dok su odležane bogate i aromatične, kompleksne i skladne, kod poznatih vinara iznimno dotjerane, profinjene, dugog aftertastea, a predikati su im prava senzacija, medni, intenzivnih mirisa, slasni, puni, orašasti…
„Svaka graševina ovisno o poziciji s koje dolazi i stilistici u podrumu nudi neku drugu nijansu, no sve su one zadržale jedinstvenu prepoznatljivu sortnu aromu. Riječ je o iznimnim vinima, harmoničnim, punim, slasnim, pravi ih je užitak piti, a položaji s kojih dolaze od Vetova, Hrnjevca, Venja, Mitrovca, do Mačovog brda i Vinkomira slobodno se mogu nazvati slavonskim grand cru položajima“, zaključuje Jelena.
