Lipanj je mjesec svjesnosti o afaziji

 promo

Afazija je stečeni jezični poremećaj koji utječe na komunikaciju i tako otežava svakodnevno funkcioniranje. Osobe s afazijom imaju teškoće govora i razumijevanja tuđeg govora, teškoće čitanja i pisanja. Afazija obično nastaje iznenada, najčešće nakon moždanog udara, nešto rjeđe nakon traumatske ozljede mozga. Može se javiti i postupno uslijed sporo rastućeg tumora mozga ili bolesti koja uzrokuje progresivno, trajno oštećenje. Ozbiljnost afazije ovisi o nizu čimbenika, uključujući uzrok i opseg oštećenja mozga.

Osoba s afazijom često će:

  • govoriti kratkim ili nepotpunim rečenicama
  • govoriti rečenicama koje nemaju smisla ili su agramatične
  • zamjenjivati jednu riječ drugom ili jedan glas drugim
  • izgovarati neprepoznatljive riječi
  • imati poteškoća u pronalaženju riječi
  • pisati rečenice koje nemaju smisla
image
promo

Važno je naglasiti da afazija ne utječe na inteligenciju niti na način razmišljanja. Unatoč tome što se osoba ne može verbalno izraziti, ona točno zna što želi reći.

Jezično-govorne poteškoće kod osoba s afazijom dijagnosticira logoped koji i provodi terapiju u skladu s mogućnostima osobe s afazijom, njezinim ranijim interesima i navikama. Vrlo je važno i savjetovanje obitelji kako da se prilagode novonastalim promjenama i aktivno uključe u rehabilitaciju osobe s afazijom.

Temeljni način tretiranja afazije uključuje liječenje stanja koje ju uzrokuje te govornu i jezičnu terapiju. Osoba s afazijom ponovno uči i vježba jezične vještine te uči koristiti druge načine komunikacije. Osobe s afazijom mogu imati različite prednosti i slabosti u jezičnom obrascu. Ponekad se ti obrasci označavaju kao različite vrste afazije, npr. Brocina afazija, Wernickeova afazija, Transkortikalna afazija, Konduktivna afazija i Anomička afazija. Također, osobe s afazijom mogu imati blaži, umjereni ili teži oblik afazije.

Mnoga istraživanja zabilježila su nisku svjesnost i znanje opće populacije o afaziji, kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu. Niska svjesnost o afaziji značajan je problem iz nekoliko razloga:

  • Odgođena dijagnoza i liječenje: bez prepoznavanja stanja, pojedinci neće pravodobno dobiti odgovarajuću logopedsku terapiju koja je ključna za oporavak
  • Nerazumijevanje i stigma: Afazija se često pogrešno shvaća kao intelektualno oštećenje, a ne kao jezični poremećaj. Ovaj nesporazum može dovesti do stigme, društvene izolacije i diskriminacije osoba s afazijom
  • Nedostatak podrške: Niska svjesnost dovodi do slabije podrške zajednice i manje institucija za osobe s afazijom. To uključuje manje resursa za terapiju, grupe podrške i obrazovne materijale za pacijente i njihove obitelji.
image
promo

Povećanje svjesnosti o afaziji ključno je za osiguranje bolje dijagnoze, liječenja, podrške i cjelokupnog razumijevanja stanja, što dovodi do poboljšanih ishoda i kvalitete života oboljelih. S tim ciljem je 7. lipnja na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u organizaciji Odsjeka za logopediju i Kabineta za komunikacijske poremećaje odraslih Nastavno-kliničkog centra održan Dan svjesnosti o afaziji. Program je otvorio Komorni orkestar Sveučilišta u Zagrebu pod voditeljstvom Jože Haluze, nakon čega je uslijedilo predavanje organizatorica prof. dr. sc. Tatjane Prizl Jakovac i asistentice Ane Došen, mag. logoped, zatim pozivanih izlagača prof. dr. sc. Jelene Kuvač Kraljević, prof. dr. sc. Ane Leko Krhen, mr.sc. Sanje Habus, prof. logoped, Kornelije Berečić Augustinović, mag. logoped, Paole Danjek, mag. logoped i studentica logopedije Ivane Kristić i Elene Kende, predstavnice Sekcije za afazije udruge Logomotiva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 17:30