Kako smanjiti doživljaj i utjecaj stresa uz pomoć tehnika za opuštanje?

Postoje efikasni načini kako poboljšati kvalitetu života, stresu unatoč. U članku donosimo nekoliko provjerenih savjeta psihologa
 /Pexels/karolina Grabowska

Stres je danas objašnjenje za mnoge tegobe, neizbježan je i opće prihvaćen u ritmu kojim živimo. Važan je kako bismo u određenim situacijama dali sve od sebe i došli do ciljeva i uspjeha, no stvara probleme kad je kontinuiran, gotovo kroničan pa organizam nema priliku za odmor i povratak u stabilnost. Balans je moguće postići, samo je potrebno svladati nekoliko vještina za percipiranje stvarnosti i tehnika za opuštanje. Kako? Otkrili smo u videu psihologinje Tijane Debelić na Cedevitinoj platformi Budi DOBRO. Budi CE.

Psihologinja Debelić kaže da za početak nastojimo smanjiti doživljaj stresa tako da probleme naučimo gledati iz više kutova kako bismo ih racionalizirali i smanjili strah, a potom je nužno okrenuti se rješenjima. Kako bismo na putu do rješenja bili što uspješniji, važno je naučiti povremeno se opustiti jer tako jačamo organizam, a time i otpornost. Psihologinja Debelić u videu pokazuje nekoliko tehnika za opuštanje tijela i uma koje provjereno pomažu. Probajte i uvjerite se sami.

Psihofizička relaksacija

Ova tehnika slovi kao kraljica opuštanja i zapravo je baza i osnova iz koje su nastale i mnoge druge tehnike opuštanja. Uči se po određenom redoslijedu i grupama mišića, a svakodnevnim prakticiranjem psihofizičke relaksacije moguće je nakon određenog vremena postići opuštanje i u stresnim situacijama uz osvještavanje napetosti u tijelu. Najvažnije je biti uporan i redovan u vježbanju.

Tehnike disanja

Tehnike disanja su također vrlo važne jer u stresnim situacijama nismo niti svjesni da dišemo plitko, dok ljudi koji pate od anksioznosti i napada panike imaju problem s hiperventiliranjem i strahom da će zbog toga pasti u nesvijest. Psihologinja Debelić u videu donosi tri glavne tehnike disanja:

  1. Dijafragmatičko disanje - umirenje tijela i uma kroz sporo, ali duboko udisanje i izdisanje pri čemu zamišljamo da upuhujemo i ispuhujemo balon u trbušnoj šupljini. Nije potrebno previše disati tj. uzimati velike količine zraka, nego treba istu količinu zraka probati udisati sve do trbuha, a ne zastati samo na plućima.
  1. Disanje u panici – obzirom da je panika često "previše disanja" najbitnije je vratiti balans između kisika i CO2 u krvi tako da udisaj traje kraće dok izdisaj treba trajati duplo dulje. Primjerice udišemo tri sekunde, a izdišemo šest.
  1. Disanje sa zadržavanjem daha – dišemo tako da udahnemo na nos u trajanju od 3/6 sekundi, zadržimo dah isto toliko, a potom izdišemo u istom trajanju.

O kojoj god tehnici disanja se radi, trajanje udisanja i izdisanja treba uvijek prilagoditi sebi i disati sukladno svom kapacitetu pluća i onome koliko vam je kao pojedincu ugodno.

Mindfulness

Biti sada i ovdje zvuči jednostavno, ali je istovremeno jako teško jer naši umovi stalno negdje lutaju. Kad smo na sastanku, razmišljamo o problemima doma, a kad smo primjerice s djecom, razmišljamo o poslu i obavezama. Mindfulness se vježba meditacijama i usmjerenošću na trenutak tako da odredimo neko vrijeme u kojemu ćemo biti potpuno posvećeni onome što radimo kako bismo stekli naviku biti što ćešće fokusirani i prisutni u trenutku.

Cijeli video s vježbama i dodatnom tehnikom vizualizacije pogledajte ovdje.

Ako i vi želite potpuno anonimno postaviti pitanje psihologu, možete to učiniti ovdje.

Psiholozi platforme Budi DOBRO. Budi CE svaki mjesec donose stručne članke i videa u kojima odgovaraju na pitanja čitatelja.

Osim toga, na platformi je mogući poslušati i podcaste, odnosno nesimulirane razgovore između psihoterapeuta i osoba s određenim problemima koje žele riješiti.

Ako i vi želite sudjelovati u podcastu, potpuno anonimno, možete se prijaviti ovdje.

BUDI DOBRO. BUDI CE

Kako bi ljude svih generacija potaknula na brigu o vlastitom mentalnom zdravlju, Cedevita je pokrenula edukativnu internetsku stranicu Budi Dobro. Budi CE. koja nas kroz optimizam uči kako se nositi s nizom životnih izazova i poručuje da, iako ne možemo utjecati na ono što se događa oko nas, možemo utjecati na svoju reakciju. Platforma donosi autentične ljudske priče, odgovore na pitanja čitatelja kroz videe s psihologom, kao i nesimulirane razgovore između psihoterapeuta i pojedinaca iz kojih svi možemo naučiti kako se nositi s ponekad nepodnošljivom svakodnevicom.

Biti dobro, biti CE zapravo znači vjerovati u pozitivne životne ishode i biti spreman učiti kako se nositi sa situacijama na koje ne možemo utjecati, s osmijehom na licu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. travanj 2024 08:50