Najveće godišnje okupljanje ribarske struke, u organizaciji Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore te pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, održano je od 7. do 9. listopada u Bolu na Braču.
Ovogodišnji susret ribara održao se u ozračju krize uzrokovane drastičnim rastom cijena energenata na globalnom tržištu koje se snažno reflektira i na hrvatskom tržištu. Upravo o tom i drugim problemima s kojima se suočavaju u svakodnevnom poslovanju, okupljeni ribari imali su priliku postaviti konkretna pitanja predstavnicima resornih ministarstva te ostalim nadležnim institucijama i stručnjacima iz ovog područja.
Jubilarni 25. Susret ribara otvorio je izaslanik ministrice poljoprivrede, državni tajnik Šime Mršić. Istaknuo je da unatoč pozitivnim trendovima rasta količine i vrijednosti proizvodnje hrvatskog ribarstva i akvakulture, postoje i brojni problemi za koje se nastoje pronaći adekvatne financijske potpore kako bi se ublažili negativni učinci na poslovanje ribara, a sve u cilju osiguranja likvidnosti i daljnjeg očuvanja radnih mjesta.
Državne potpore u ribarstvu u 2022. godini ukupno su iznosile 90.341.566,60 kuna te uključuju 38.041.861,88 kuna za Državne potpore male vrijednosti; 4.619.243,16 kuna Potpora za štete na alatima od dupina te 47.680.461,62 kuna za državne potpore – COVID 19. Mjere pomoći uzrokovane poremećajima na europskom tržištu, a koje su obuhvaćene Jesenskim paketom Vlade Republike Hrvatske iznosit će 100 milijuna kuna.
Susreti ribara, kao i ostali cehovski skupovi Hrvatske obrtničke komore prepoznatljivi su po čvrstom zauzimanju za boljitak hrvatskog obrtništva, u ovom slučaju hrvatskog ribarstva.
‘Hrvatska obrtnička komora i Ceh za ribarstvo i akvakulturu svojim će ustrajnim angažmanom i snažnim zastupanjem interesa ribara nastaviti, kroz dijalog s državnim tijelima, ukazivati na nužnost donošenja odluka kojima se štite ribari i njihove obitelji. Pokucat ćemo na svaka vrata samo da se glas ribara čuje,‘ naglasio je predsjednik Ranogajec.
Ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, Ante Mišura, kao glavne ciljeve i pokazatelje Novog programskog razdoblja 2021.- 2027. izdvojio je: povećanje produktivnosti i otpornosti proizvodnje u akvakulturi na klimatske promjene; jačanje konkurentnosti sektora akvakulture; obnovu ruralnog i obalnog gospodarstva te unapređenje uvjeta života u tim područjima.
Održane su tri panel rasprave: ‘Aktualno stanje i izazovi hrvatskog ribarstva‘, ‘Inspekcijski nadzor u ribarstvu‘ te ‘Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027.‘
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore, Robert Momić, zahvalio je Vladi RH i Ministarstvu poljoprivrede na donesenim mjerama pomoći u sektoru ribarstva za vrijeme COVID pandemije, kao i za sve mjere pomoći u marikulturi te izrazio nadu u kontinuitet i provedbu istih. Predstavio je i usvojene zaključke koje će Ceh za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore nastojati sprovesti do sljedećeg Susreta ribara,
25. Susret ribara Hrvatska obrtnička komora bila je prilika zaslužnim ribarima dodijeliti Povelje za istaknuti rad u struci i komorskom sustavu. Za doprinos unaprjeđenju struke, jačanju snage, solidarnosti i perspektive ribarskog sektora Povelje su primili:
Dražen Bačić, ribar iz Svetog Jurja koji se ovom tradicionalnom djelatnošću bavi dugi niz godina. Ribarski obrt Jure otvorio je 2004. godine i najpoznatiji je škampar u Udruženju obrtnika Senj.
Mato Oberan iz Dubrovnika u ribarstvu je 30 godina. Vlasnik je obrta Morski ribolov ‘Galeb‘, a iznimno je aktivan u radu komorskih institucija. Tri mandata obnaša dužnost predsjednika Ceha za ribarstvo i akvakulturu Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije. U dva mandata bio je i predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore.
Dušan Prelević iz Šibenika obrtnik je od 1981. godine. Njegov obrt ‘Ribar‘ bavi se morskim ribolovom i uzgojem školjaka na području ušća rijeke Krke. Dugogodišnji je predsjednik Ceha za ribarstvo i Ceha za marikulturu u Obrtničkoj komori Šibensko-kninske županije te predstavnik u Cehu za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore.
Albin Klement iz Crikvenice profesionalno se bavio ribarstvom od 1981. Nakon odlaska u mirovinu 2017. godine Ribarsko-turistički obrt ‘Daniela‘ nasljeđuje sin Dino. Albin Klement bio je vrlo aktivan član Ceha za ribarstvo, marikulturu i poljodjelstvo Obrtničke komore Primorsko-goranske županije u nekoliko mandata.
Ante Fabijanić iz Šimuna na otoku Pagu obrtnik-ribar je od 1978. godine i četvrta je generacija ribara u obiteljskom naslijeđu. Svoje bogato ribarsko znanje nesebično daje kroz obrtničke strukovne asocijacije, kako pri svom matičnom Udruženju obrtnika Pag kao predsjednik Sekcije ribara, tako i kroz Obrtničku komoru Zadarske županije kao član Skupštine i predsjednik Ceha ribara.
Paško Vela 1997. godine u Podgori je pokrenuo Obrt za ribarstvo, ugostiteljstvo i usluge „Mali Janko“ koji bez prekida i uspješno posluje i danas. Od 2014. godine predsjednik je Ceha za ribarstvo Udruženja obrtnika Makarska. Također, član je Skupštine Obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije od 2014. do danas i sudjeluje u radu Ceha za morsko ribarstvo Obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije u tekućem mandatu 2018.-2022.
Robert Momić od 2006. godine vlasnik je Obrta za ribarstvo, prijevoz putnika i trgovinu ‘Storm‘ u Poreču. U komorskom sustavu obnašao je i još uvijek obnaša brojne dužnosti. Izmeđuostalog, aktualni je predsjednik Ceha ribara Hrvatske obrtničke komore te predsjednika Ceha za ribarstvo i akvakulturu Obrtničke komore Istarske županije u dva mandata te svojim aktivnim radom značajno doprinosi unapređenju i zaštiti interesa ribarske struke.
