Klimatska kriza nije samo stvorila smrtonosne poplave i razorne uragane, već je vjerojatno uzrok i zimskim vremenskim nepogodama. Tako stoji u novom izvješću objavljenom u četvrtak u renomiranom časopisu Science.
Klimatske promjene odavno su povezane s ekstremnim vremenskim neprilikama, kao što su primjerice uragani, ali znanstvenici su se dugo mučili s time kako povezati vremenske neprilike poput snažnih snježnih padalina i netipičnih zahlađenja na sjevernoj hemisferi s ubrzanim zagrijavanjem Arktika.
Novo izvješće pod naslovom Povezivanje varijabilnosti promjena na Arktika s ekstremnim zimskim vremenom u Sjedinjenim Državama pomoglo je razjasniti tu vezu.
Autori tvrde da se zagrijavanjem na Arktiku zapravo povećavaju šanse da se vjetrovi koji se kreću iznad sjevernog pola, poznati kao arktički stratosferski polarni vrtlozi, šire i tako potaknu ekstremne vremenske događaje u SAD -u i šire. Kada se temperaturna razlika poveća, dolazi do većih poremećaja polarnog vrtloga, a kad se ona smanji dolazi do ekstremnijih zimskih vremenskih neprilika.
"Znam da je to vrlo kontraintuitivno i mislim da zato postoji veliki otpor prema našoj ideji. Jer kako bi zagrijavanje Zemlje moglo dovesti do ekstremne hladnoće? A to je upravo ono što mi tvrdimo. Smatramo da otapanje leda na sjeverozapadu Euroazije, u kombinaciji s pojačanim snježnim padalinama diljem Sibira, rezultira povećanjem temperaturne razlike od zapada prema istoku diljem euroazijskog kontinenta" rekao je Judah Cohen, jedan od autora rada.
Cohen je objasnio kako je njega i njegove kolege na istraživanje potaknula ekstremna snježna oluja u Teksasu u veljači, kada su niske temperature smrznule regiju, deseci su poginuli, a više od 4 milijuna tvrtki i domaćinstava izgubilo struju.
Premda su mnogi, uključujući i Bijelu kuću, događaj pripisivali klimatskim promjenama, Cohen je rekao kako smatra da je ovo jedini dokument koji je zapravo dokazao vezu između hladnog vala i promjene na Arktiku, te pokazao fizičku pojavu koja to sve objašnjava. A to je upravo polarni vrtlog.
Pri sastavljanju, ovog izvješća autori su proveli numeričko modeliranje, u kojem su koristili iste modele kakve su stručnjaci koristili pri predviđanju vremenskih događaja poput uragana Ide.
U budućnosti bi nalazi ove studije mogli imati veliki utjecaj na to kako će se države, infrastrukturno nespremne za velike hladnoće, poput gore spomenutog Texasa, pripremiti za ekstremne vremenske nepogode.
Interesi EU-a na Arktiku odnose se na mnoga područja, među ostalim na okoliš, energiju, promet i ribarstvo. Europska unija dugo je već aktivna u području suradnje na Arktiku, posebno u okviru politike sjeverne dimenzije koju dijeli s Rusijom, Norveškom, Islandom, Finskom i Švedskom te u Euroarktičkom vijeću za regiju Barentsovog mora. Europska unija već je mnogo godina i ad hoc promatrač u Arktičkom vijeću te doprinosi radu toga vijeća.
Europski parlament i Vijeće pozvali su 2014. Komisiju i Visoku predstavnicu na razvoj integrirane politike o pitanjima Arktika, s usklađenijim okvirom za mjere i programe financiranja EU-a. Iz razvoja situacije na terenu jasno je da je potrebna pojačana reakcija EU-a. U toj regiji klimatske promjene napreduju brže i sveobuhvatnije nego što je predviđeno prognozama, a EU je kao treći najveći izvor stakleničkih plinova odgovoran partner u nastojanju da se ti događaji ograniče.
Isto tako, održivi razvoj u arktičkoj regiji istovremeno je nužan i moguć. EU svakako može doprinijeti potrebi Arktika za pojačanom sociogospodarskom otpornošću te dati doprinos u području znanosti, istraživanja i inovacija. EU raspolaže znatnim sredstvima, podacima i istraživačkim kapacitetom koje može namijeniti postizanju napretka u pitanjima od regionalnog i međunarodnog značaja. U zajedničkoj komunikaciji koja je donesena obuhvaćene su sve te točke.
