U okviru programa “Energija i klimatske promjene” Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) provodi predefinirani projekt „Osnivanje nacionalnog trening centra za zgrade gotovo nulte energije (nZEB)“ za što je osigurano 1,6 milijuna eura bespovratnih sredstava. Kroz taj projekt EIHP će provesti i pilot akciju obnove poslovne zgrade u Zagrebu na adresi Savska 163.
Energetski institut Hrvoje Požar je i programski partner iz Republike Hrvatske u programu “Energija i klimatske promjene” koji se financira iz Financijskih mehanizama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Kraljevine Norveške 2014.- 2021.
O pojedinostima tog projekta informirale su nas dr. sc. Vesna Bukarica, voditeljica projekta nZEB, inače voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost u EIHP-u i Margareta Zidar, glavna projektantica obnove zgrade (zamjenica voditeljice Odjela za energetsku učinkovitost u EIHP-u).
- U okviru projekta planirana je sveobuhvatna obnova poslovne zgrade Energetskog instituta Hrvoje Požar što uključuje dubinsku energetsku obnovu kojem će se postići nZEB standard, ali i konstrukcijsku obnovu radi unaprjeđenja potresne otpornosti zgrade. Naime, zgrade su jedan od najvećih potrošača energije, a time i veliki zagađivač okoliša – kaže dr. Vesna Bukarica.
Dodaje kako se procjenjuje da su zgrade u EU-u odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisije CO2. S obzirom na to, kao i na činjenicu da Europa želi postići klimatsku neutralnost do 2050. godine, postavljeni su kriteriji za njihovu gradnju – nZEB (engl. nearly zero-energy building, odnosno zgrada gotovo nulte energije).
- To su zgrade visokih energetskih performansi, koje koriste malu količinu energije u značajnoj mjeri dobivenu iz obnovljivih izvora, koju proizvode na samoj zgradi ili u njezinoj blizini. Korištenjem obnovljivih izvora energije, energetski učinkovitih trošila i sustava za grijanje/hlađenje te suvremenih materijala i pametnih tehnologija, znatno se smanjuju troškovi energije te doprinosi očuvanju klime. No, postizanje ovog standarda za postojeće zgrade je izazovno i kroz ovaj projekt želimo pokazati da je to izvedivo – naglašava dr. Bukarica.
Poslovna zgrada EIHP-a, pojašnjava nadalje, proći će “zelenu” i digitalnu transformaciju te postati ogledni primjer suvremenih tehnologija koje se ugrađuju prilikom obnove prema nZEB standardu. Planirana je potpuna elektrifikacija sustava grijanja i hlađenja, povećana toplinska izolacija vanjske ovojnice, novi sustav rasvjete, integracija obnovljivih izvora energije (fotonaponski paneli na krovu i fasadi zgrade te geotermalna dizalica topline) i e-mobilnosti te potpuna digitalizacija svih tehničkih podsustava.
- Krajnji cilj cijelog projekta nije samo obnova zgrade, nego uspostava nacionalnog trening centra u obnovljenoj zgradi EIHP-a. Tako ćemo na temelju našeg iskustva na pripremi projekta obnove zgrade, nastaviti kontinuirano educirati stručnjake koji se profesionalno bave energetikom u sektoru zgradarstva na način da su spremni napredno primjenjivati nZEB standard i pametna rješenja – ističe dr. Bukarica dodajući kako je EIHP nositelj projekta, dok je Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu projektni partner.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Osnivanje Nacionalnog centra za obuku za zgrade gotovo nulte energije (nZEB)“ potpisan je u lipnju ove godine. Na upit što je do sada učinjeno, Margareta Zidar kazuje kako su u šest mjeseci provođenja projekta napravili sve potrebne analize za utvrđivanje optimalnog tehničkog rješenja za obnovu zgrade.
- Analizirali smo postojeće stanje te izradili detaljni energetski pregled zgrade. Potom smo analizirali različite opcije za postizanje nZEB standarda i potrošnje primarne energije ispod 35 kWh/m2. U tu smo svrhu razmatrali više od 700 raznih kombinacija mjera na ovojnici zgrade i tehničkih sustava u zgradi te smo proveli višekriterijsku analizu tih opcija, s ciljem da odredimo troškovno-optimalno rješenje za sljedećih 30 godina korištenja zgrade. U analizu je uključen trošak investicije u mjere energetske učinkovitosti, troškovi za održavanje, troškovi za energiju, proizvedena energija iz obnovljivih izvora na lokaciji zgrade i ostvarene emisije CO2 – pojašnjava Margareta Zidar.
Dodaje kako su osim toga, njihovi partneri sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta detaljno analizirali konstrukciju zgrade s ciljem predlaganja opcija za unaprjeđenje njezine potresne otpornosti.
- Sve te analize su nam omogućile da krenemo u projektiranje konkretnog rješenja za našu zgradu. Trenutno smo u fazi javne nabave usluga projektiranja koje sami ne možemo provesti – kaže glavna projektantica obnove zgrade.
Zanimalo nas je kakva je dinamika radova, kad bi sve moglo biti gotovo. Vesna Bukarica kaže kako očekuju da će početkom sljedeće godine započeti s izradom glavnog projekta obnove zgrade. Nakon toga slijedi nabava radova obnove, a sami radovi obnove će početi u drugoj polovici sljedeće godine.
- U ovom trenutku teško je reći koliko će točno trajati, ali plan je da do sredine 2023. godine glavnina radova bude dovršena. Nakon toga slijedi i formalna uspostava nacionalnog trening centra. Cijeli proces obnove snažno ćemo komunicirati sa stručnom i općom javnosti te tako na konkretnom primjeru naše zgrade informirati i educirati sve zaineresirane dionike o prednostima usvajanja inovativnih tehničkih rješenja prilagodbe zgrada nZEB standardu – naglašava dr. Bukarica.
Govoreći o očekivanim uštedama, Margareta Zidar ističe kako analize pokazuju da sadašnju potrošnju energije mogu smanjiti čak 10 puta - trenutačno na godišnjoj razini ukupno troše oko 320 MWh energije, a svim planiranim mjerama procjenjuju da će ta potrošnja biti oko 32 GWh.
- Također, četiri puta će se smanjiti troškovi za energiju, a sadašnje emisije stakleničkih plinova, koje su na razini od 90 tona godišnje, spustit će se nakon obnove na razinu od 8 tona godišnje. Ovakvi rezultati su ostvareni jer se gotovo sva potrebna energija za grijanje, hlađenje i rasvjetu proizvodi na samoj lokaciji zgrade iz sustava koji koriste obnovljive izvore energije – naglašava Margareta Zidar, glavna projektantica obnove zgrade Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Podsjetimo kako je Europski parlament 28. studenog 2019. godine proglasio klimatsku krizu, a u lipnju 2021. godine usvojio je europski zakon o klimi. koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. iz europskog zelenog plana mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.
Kako je navedeno u Direktivi 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada, smanjenje potrošnje energije i korištenje energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu važne su mjere koje su potrebne da bi se smanjila energetska ovisnost Unije i emisije stakleničkih plinova.
