Prekomjerno krčenje šuma učinilo je rad na otvorenom nesigurnim za milijune ljudi u tropskim područjima posljednjih 15 godina, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu One earth.

Porast temperature i vlage uzrokovani gubitkom stabala smanjio je broj sati u danu sigurnih za rad. To se posebno odnosi na one koji obavljaju teške fizičke poslove.

Sve veći broj istraživanja pokazuje kako krčenje šuma povezano s povećanjem lokalnih temperatura, jer smanjuje mogućnost hlađenja koje pruža drveće. Na primjer, u područjima Amazone u Brazilu gdje je došlo do znatnog krčenja šuma, u posljednja dva desetljeća temperature su bile čak 10C više nego u šumovitim regijama.

Za ovu studiju znanstvenici su analizirali satelitske i meteorološke podatke između 2003. i 2018. i to u 94 zemlje s tropskim šumama, promatrajući temperaturu i vlažnost.

Otkrili su da je za gotovo 100.000 ljudi, od kojih 90% živi u Aziji, broj sigurnih sati provedenog na radnom mjestu smanjio se za dva sata dnevno. Gotovo 5 milijuna ljudi izgubilo je najmanje pola sata sigurnog radnog vremena svaki dan, od kojih su većina radnici koji rade teške fizičke poslove.

-Izloženost vrućini može utjecati na raspoloženje i porast mentalnih bolesti, te smanjuje fizičku i psihičku učinkovitost doprinoseći padu koncentracije, porastu umora, i razdražljivosti čime se povećava mogućnost nesreće na radom mjestu- rekla je Beatriz Oliveira, istraživačica na Nacionalnoj školi javnog zdravlja Sergio Arouca u Brazilu.

Europski parlament često ističe da je potrebno što bolje skrbiti o zdravlju i sigurnosti radnika. Donio je rezolucije u kojima poziva da se zakonodavstvom EU-a obuhvate svi aspekti koji izravno ili neizravno utječu na fizičko ili psihičko zdravlje radnika. Parlament je također znatno utjecao na direktive kojima se poboljšavaju radni uvjeti. On podupire napore Komisije da poboljša pružanje informacija malim i srednjim poduzećima. Smatra da se rad mora prilagoditi sposobnostima i potrebama ljudi, a ne obratno, te da treba stvoriti radno okružje u kojemu će se voditi više računa o posebnim potrebama ranjivih radnika. Parlament potiče Komisiju da istražuje nove rizike koji nisu obuhvaćeni aktualnim zakonodavstvom, primjerice izloženost nanočesticama, stres, profesionalnu premorenost, nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu.

Parlament je imao presudnu ulogu u donošenju Okvirnog sporazuma o sprečavanju ozljeda oštrim predmetima u bolničkom sektoru i zdravstvu koji su potpisali socijalni partneri EU-a i koji je proveden Direktivom Vijeća 2010/32/EU. Pozvao je i na poboljšanje postojećeg zakonodavstva koje se odnosi na zaštitu trudnih radnica i zaštitu radnika od mišićno-koštanih poremećaja. Ostali ključni zahtjevi obuhvaćaju donošenje direktive kojom bi se utvrdili minimalni standardi za priznavanje profesionalnih oboljenja i proširenje područja primjene Okvirne Direktive 89/391/EEZ kako bi se njome obuhvatile određene skupine radnika (kao što su oružane snage, samozaposleni radnici, radnici u kućanstvu i radnici koji rade kod kuće).