ZEMLJANE STAZE

To je zajednička borba za zajedničko dobro, komentirala je Borzan koja je upozorila da Vlada lobira protiv smanjenja upotrebe pesticida

Građani EU-a su u inicijativi 'Spasimo pčele i poljoprivrednike' jasno dali do znanja da ne žele pesticide u svom okolišu

 Mark Fairhurst/Avalon/Profimedia

Potaknuti neutemeljenim optužbama i napadima upućenim hrvatskoj zastupnici u Europskom parlamentu Biljani Borzan, ovim putem podržavamo stav i izjave zastupnice Borzan da naše Ministarstvo poljoprivrede ne radi u najboljem interesu građana kada se radi o smanjenju upotrebe pesticida. U dokumentu se 12 država članica EU-a, uključujući Hrvatsku, protivi obvezujućim ciljevima Europskog zelenog plana za smanjenje pesticida za 50 % do 2030. godine, objavila je udruga Zemljane staze.

Dan ranije hrvatska europarlmentarka Biljana Borzan upozorila je kako Vlada Republike Hrvatske, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, izravno lobira u Bruxellesu da Europska unija odustane od obvezujućih ciljeva smanjenja upotrebe kemijskih pesticida u proizvodnji hrane. Razvidno je to, obrazložila je, iz dopisa poslanog 16. ožujka 2022. u Europsko vijeće kojeg, između ostalih, potpisuje i hrvatska Vlada. Ministarstvo poljoprivrede oštro je odbacilo tvrdnje Biljane Borzan da se Hrvatska protivi održivom korištenju pesticida i ekološkim ciljevima. U obrazloženju između ostaloga navode kako zajednički dokument koji je Hrvatska podržala ne osporava EU cilj iz strategije „Od polja do stola“, ali naglašava da se on mora postići uvažavanjem razlika u pogledu količine korištene aktivne tvari po hektaru poljoprivrednog zemljišta i već postignutih rezultata na razini država članica.

Zajednička izjava

Sve je detaljno analizirala i Udruga Zemljane staze koja u svom priopćenju navodi kako 12 država članica u zajedničkoj izjavi implicira smanjenje prinosa kao rezultat smanjene upotrebe pesticida, zanemarujući studije koje govore drugačije i pružaju rješenja za uspostavu održivih sustava proizvodnje hrane koji ne utječu štetno na zdravlje ljudi, prirodu i okoliš, kao i svjedočanstva mnogih poljoprivrednika koji su smanjili upotrebu pesticida za 50% i više, a također i onih koji proizvode organsku hranu s jednakim ili većim prinosima i jednakom ili većom zaradom.

Spomenuti dokument se odnosi na reviziju Direktive o održivoj upotrebi pesticida koja bi trebala biti objavljena 22. lipnja ove godine, navode u Zemljanim stazama.

“Pritisak agroindustrije, koja sramotno i nadasve neopravdano koristi rat u Ukrajini kao izliku za slabljenje ciljeva europskog zelenog dogovora, iznimno je jak. Nažalost, stav Hrvatske je sličan onom iz ovog snažnog lobija, a na štetu njenih građana koje bi zapravo trebala štititi od ovih nevidljivih otrova”, istaknuli su.

Mišljenje zastupnice Borzan, nadalje ističu, poduprto je Pismom opažanja Europske Komisije koje analizira nacrt Strateškog plana za provedbu zajedničke poljoprivredne politike.

Iz udruge Zemljane staze poručuju kako su u suradnji s krovnom organizacijom Pesticide Action Network Europe, proučili Pismo i izdvojili ključne točke navedenog pisma koje se odnose na upotrebu pesticida:

Komisija traži od Hrvatske da značajno poveća razinu ambicija u pogledu gubitka nutrijenata i održive upotrebe pesticida te da postavi ambiciozne ciljeve.

Hrvatska je pozvana da elaborira pristup integriranoj kontroli nametnika, ključne sastavnice za smanjenje upotrebe pesticida.

Hrvatska najprije treba razjasniti, na temelju SWOT analiza, je li smanjenje upotrebe pesticida prepoznata potreba na nacionalnoj razini koju treba riješiti Strateškim planom. Nakon toga treba obrazložiti kako će predložene intervencije rezultirati rješavanjem problema, pružajući dobro opravdanje za očekivane rezultate.

Hrvatska je dostavila ograničene informacije o upotrebi pesticida i integriranoj kontroli nametnika. Stoga se od Hrvatske traži da pojača napore za potpunu provedbu integrirane zaštite od štetnika i da dostavi dodatne pojedinosti o smanjenju upotrebe pesticida u okviru Europskog zelenog plana i strategije Od polja do stola.

Komisija poziva Hrvatsku da razmotri jačanje svog Strateškog plana u području pesticida, posebno pojačavanjem napora za promicanje integrirane kontrole nametnika jasnim navođenjem očekivanog smanjenja upotrebe i rizika od kemijskih pesticida i upotrebe opasnijih pesticida.

Hrvatska nema plan

U Zemljanim stazama nadalje ističu kako smanjenje upotrebe pesticida i zamjena pesticida održivim alternativama zahtijeva promjene u načinu uzgoja hrane, što svakako uključuje edukaciju poljoprivrednika i paket mjera za potporu poljoprivrednicima u prijelaznom razdoblju. Iz Pisma je vidljivo, naglašavaju, da Hrvatska nije provela ni analizu stanja kako bi se uopće moglo pristupiti rješavanju problema upotrebe pesticida, da nema plan smanjenja upotrebe pesticida primjenom integriranog upravljanja štetnicima te da nije dostavila informacije o upotrebi pesticida i primjeni integrirane kontrole nametnika.

Direktiva 2009/128/EC jasno navodi, pojašnjavaju, da države članice trebaju poduzeti sve potrebne mjere za promicanje suzbijanja nametnika s minimalnim unosom pesticida, dajući, gdje god je moguće, prioritet nekemijskim metodama. Nemamo podatke o tome koje je mjere u tom smjeru poduzelo Ministarstvo te da li Ministarstvo poljoprivrede radi na paketu mjera za poljoprivrednike u prijelaznom razdoblju, pa se ne možemo složiti s tvrdnjom da se Hrvatska „ne protivi održivom korištenju pesticida i ekološkim ciljevima”, osobito jer je u prethodno spomenutom dokumentu navedeno da „usvojeni ciljevi smanjenja ne bi trebali dovesti do smanjenja poljoprivredne proizvodnje, kako ne bi ugrozili sigurnost hrane Europske unije i povećali ovisnost o uvozu hrane”, iz čega iščitavamo da nisu poduzete mjere za zamjenu pesticida održivim alternativama, budući da alternative postoje i uspješno se primjenjuju, navode također.

Tara Glaser, volonterka udruge Zemljane staze ističe kako konvencionalna poljoprivreda, uz veliku ovisnost o sintetskim pesticidima i kemijskim gnojivima, ima velike troškove za same poljoprivrednike.

“Nedavna studija pokazala je kako se profiti konvencionalnih poljoprivrednika tijekom godina u EU-u stalno smanjuju, dok industrija pesticida ostvaruje ogroman profit zahvaljujući ovisnosti farmera o pesticidima. S druge strane, agroekološke prakse bez pesticida omogućuju poljoprivrednicima da postanu manje ovisni o subvencijama i imaju profitabilniju djelatnost, čuvajući pritom zdravlje građana, prirodu i okoliš!”, upozorava Tara Glaser.

“Uz brojne dokaze o štetnosti pesticida za zdravlje ljudi, prirode i okoliša i uz brojne studije i dokaze koji idu u prilog održivim agroekološkim sustavima, nema razloga da se podržava daljnja upotreba pesticida. Znanstvena istraživanja pokazuju da je proizvodnja hrane u Europskoj uniji, a da Unija pritom ostane neto izvoznik hrane, moguća bez upotrebe sintetskih pesticida. Alternativna rješenja postoje, brojni poljoprivrednici ih uspješno primjenjuju, jednostavno ih treba implementirati i u Hrvatskoj”, dodaje Glaser.

Građani Europske unije su u inicijativi Spasimo pčele i poljoprivrednike jasno dali do znanja da ne žele pesticide u svom okolišu, podsjećaju u ovoj udruzi. Umjesto da se protivi smanjenju upotrebe opasnih otrova za 50%, Hrvatska vlada, poručuju, treba poslušati zahtjeve građana i raditi na smanjenju ovisnosti hrvatskih poljoprivrednika o pesticidima i umjetnim gnojivima, bez uspoređivanja s drugim ekstremno lošim primjerima, te usmjeriti svoje resurse u stvaranje održivih agroekoloških sustava proizvodnje hrane i sirovina.

Na kraju ističu kako je zastupnica Borzan s pravom zabrinuta za zdravlje i sigurnost građana, kao i za opstojnost prirodnih resursa, a Ministarstvo nije pružilo prihvatljivo pojašnjenje svog stava, odnosno, traženja slabljenja ciljeva Europskog zelenog plana. Isto je tako s pravom prozvala Vladu jer svako protivljenje napretku u ostvarivanju zacrtanih ciljeva smanjenja upotrebe pesticida svakako ide na štetu građana, a u korist agroindustriji, istaknuli su u udruzi.

"Prema posljednjim saznanjima, Hrvatska je napustila koaliciju od 12 zemalja članica. Vjerujemo da je Ministarstvo uzelo u obzir upozorenja zastupnice Borzan, kao i apele hrvatskih udruga koje traže smanjenje upotrebe pesticida i uspostavljanje održivih agroekoloških sustava. Ovim putem zahvaljujemo zastupnici u Europskom parlamentu Biljani Borzan koja je reagirala na loše poteze Ministarstva.", poručuje Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze.

Komentar Biljane Borzan

Nakon reagiranja udruge Zemljane staze za komentar smo pitali zastupnicu Biljanu Borzan.

"Svako tko želi dobro Hrvatskoj i njenim građanima podržava smanjenje upotrebe kemijskih pesticida. Drago mi je što su udruge reagirale, to je zajednička borba za zajedničko dobro. Vrlo sam zadovoljna što je Hrvatska odlučila napustiti skupinu država članica EU koje lobiraju protiv smanjenja upotrebe pesticida. To je pobjeda zdravog razuma te rezultat pritiska javnosti i struke", kazala je Biljana Borzan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 08:17