MONTREALSKI PROTOKOL

Zabrana štetne kemikalije u osamdesetima možda je svijetu pružila novu šansu

Zabranom klorofluorougljikovodika, dobili smo dobru šansu da globalno zagrijavanje ograničimo na 1,5 ° C
Ozonska rupa na Antarktiku
 World History Archive/World History Archive/Profimedia

Da nisu zabranjene, kemikalije koje su se nekada koristile u hladnjacima, a koje su nanosile enormnu štetu ozonskom omotaču, do kraja stoljeća potaknule bi dodatno globalno zagrijavanje od 2,5 °C, pokazalo je istraživanje,.

Matematičkim modeliranjem utvrđeno je kako je Montrealski protokol iz 1987., zabranom klorofluorougljikovodika (CFC) ljudima dao dobre šanse da globalno zagrijavanje ograniče na 1,5 ° C, kako je utvrđeno Pariškim sporazumom.

Da je ta kemikalija i dalje u uporabi, svijet bi već iskusio najgori mogući scenarij vezan uz globalno zagrijavanje.

Zaštita ozonskog omotača zaštitila je globalnu vegetaciju od UV zraka koje potkopava sposobnost biljnog svijeta da apsorbira CO2. Porast UV zraka može oštetiti biljna tkiva, ograničiti njihov rast i potkopati njihovu sposobnost fotosinteze - procesa koji usisava ugljik iz atmosfere. Bez zabrane CFC -a, do 2100. godine bilo bi 580 milijardi manje tona ugljika uskladišteno u šumama, vegetaciji i tlu, otkrili su istraživači.

Europski parlament 28. studenog 2019. usvojio je rezoluciju kojom poziva EU da za svoj dugoročni cilj pod Pariškim sporazumom postavi postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i smanji emisije za 55 posto do 2030. Drugom rezolucijom zastupnici su proglasili klimatsku krizu. U prosincu 2019. Europska komisija predstavila je putokaz za klimatski neutralnu Europu - Zeleni plan.

Cilj Pariškog sporazuma je ograničiti globalno zatopljenje znatno ispod 2°C, po mogućnosti na 1.5 °C, kako bi se izbjegle katastrofalne posljedice klimatskih promjena. Sporazum je potpisalo 194 država, kao i EU. Sve države članice pojedinačno su potpisale sporazum, no koordiniraju svoje stajalište i postavljaju zajednički cilj smanjenja emisija na razini EU-a. Kako bi se ispunio cilj Pariškog sporazuma, države svakih pet godina postavljaju nove, sve ambicioznije ciljeve. Oni se nazivaju nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. kolovoz 2022 06:46