Za uspješnu borbu protiv klimatskih promjena nužna je kombinacija tehnoloških, ali i bihevioralnih promjena, zaključak je istraživanja koje je Švedska, kao država članica Europske unije, odnosno njezin parlament naručio ne bi li doznao kako se Švedska može približiti razinama emisije stakleničkih plinova koje nalaže Pariški sporazum, odnosno razini emisija koje bi globalni rast temperature zadržale ispod dva stupnja Celzijeva.

Ukratko, do uspjeha, prenosi portal Recycling Magazine pozivajući se na istraživanje, vodi nekoliko mjera u kombinaciji - opsežni tehnološki razvoj uz istovremenu zabranu fosilnih goriva, smanjenje učestalosti letova i vožnje automobilom, smanjenje stope konzumacije mesa i mliječnih proizvoda te značajno smanjenje izgradnje cesta i stambenih objekata. Dakle, prijeko je potrebna promjena potrošačkih navika.

Kad bi se uz tehnologiju (primjerice, prebacivanje na električna vozila i zabranu onih na fosilna) u jednadžbu uključio i manji broj letova i vožnji automobilom, manja konzumacija mesa i mliječnih proizvoda te radikalno smanjenje izgradnje prometnica i objekata za stanovanje (primjerice, prenamjenom uredskih prostora u rezidencijalne), tvrde stručnjaci koji stoje iza švedskog istraživanja, Švedska bi osigurala smanjenje emisija za do 90 posto do 2050. godine u odnosnu na današnje razine. Naravno, u kontekstu ciljeva Pariškog sporazuma, pretpostavka je da i ostatak svijeta ulaže napore u tom smjeru.

Što se tiče EU općenito, kako bi postigla cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine koji je predviđen tzv. Europskim zelenim planom, Europska komisija je u ožujku 2020. godine predložila novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, dok je Europski parlament 2021. godine, usvajanjem rezolucije 9. veljače, pozvao na stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve do 2030. godine na području korištenja i potrošnje materijala. Akcijski plan za kružno gospodarstvo navodi sedam glavnih sektora: plastika, tekstil, e-otpad, voda i hranjive tvari, pakiranje, baterije i vozila, zgrade i građevinarstvo.

Zastupnici Europskog parlamenta zalažu se za inicijative koje se bore protiv planiranog zastarijevanja te traže veću trajnost i mogućnost popravka proizvoda, kao i jačanje prava samih potrošača kroz tzv. pravo na popravak. Nadalje, podupiru Europsku strategiju za plastiku u kružnom gospodarstvu kojom bi se postupno ukinulo korištenje mikroplastike, zahtijevaju nove mjere protiv gubitka mikrovlakana i strože standarde za korištenje vode. Isto tako, u okviru strategije nazvane "od polja do stola" planiraju prepoloviti količinu otpada od hrane do 2030. godine, iste godine kada bi se trebalo osigurati da se sva ambalaža u EU može ponovno upotrijebiti ili reciklirati. Zalažu se i za produljenje životnog vijeka zgrada te visokokvalitetno recikliranje.