Vijetnam, država je koji se proteže od 9 do 23 stupnja sjeverne paralele, te se nalazi potpuno unutar tropa. Kao i mnoge zemlje u jugoistočnoj Aziji, ima monsunsku klimu s dva različita godišnja doba, u kojima u kasno proljeće i ljeto dominiraju vlažni južni vjetrovi, a u jesen i zimu suhi sjeverni.

To pak dovodi do vrlo različitih klimatskih obilježja između dva glavna godišnja doba. Ljetni monsun karakterizira jaka kiša, dok Hanoi, glavni grad na sjeveru, i Ho Chi Minh City (bivši Saigon) na jugu doživljavaju česte pljuskove. Oni su također ponekad povezani s tajfunima, od lipnja do studenog. Temperature se znatno više razlikuju na sjeveru: u Hanoju zimske noći mogu biti prilično hladne; dok je na jugu daleko manje varijacija, s dnevnim maksimumima iznad trideset stupnjeva, a minimumima ispod i oko dvadeset stupnjeva. U gorju na sjeveru i zapadu, koje dosežu nadmorsku visinu od gotovo 2.500 metara, klima je umjerenijeg karaktera, s hladnim, sunčanim zimama, ali vrućim, vlažnim ljetima.

Sve navedeno u kombinaciji s činjenicom kako samo Nizozemska ima više nizinskog zemljišta od Vijetnama, čini tu azijsku državu izuzetno ranjivom na moguće vremenske nepogode.

Poput većeg dijela regije, Vijetnamu prijete poplave i uzdizanje mora uzrokovano klimatskom krizom koju je stvorio čovjek, poručuju klimatolozi. Više od 15 posto zemlje nalazi se ispod pet metara nadmorske visine - u usporedbi sa samo 4,2% u Velikoj Britaniji. Situacija je posebno zabrinjavajuća budući da većina stanovništva živi u niskim obalnim područjima gdje su tradicionalna zanimanja uzgoj riže i ribe. Kobno po oba zanimanja utjecala bi čak i mala promjena vodostaja.

Razorne poplave prijeti i Europi. Primjerice, one koje su srpnja teško su pogodile nekoliko regija Belgije i Njemačke, kao i neke regije Nizozemske, Luksemburga, Austrije, Italije i Francuske, gdje su poplave bile manje intenzivne. U tim je poplavama poginulo više od 200 osoba, mnogo je ljudi raseljeno, nastala je teška šteta na imovini, a prizori odrona tla, razorenih sela i gradova te potpuno uništenih kuća bili su zastrašujući. Dotična područja pretrpjela su uništenje velikih razmjera, a u nekim je područjima čak došlo i do promjene krajolika. Prouzročena je i velika šteta za gospodarsku aktivnost i poljoprivredne resurse.

Kako je navedeno u nedavnom izvješću Parlamenta o Fondu solidarnosti EU-a, rizik od prirodnih katastrofa postao je trajan i endemski. Broj i intenzitet prirodnih katastrofa u narednim će desetljećima rasti zbog klimatskih promjena koje su već u tijeku. EU stoga mora ojačati svoje instrumente solidarnosti kako bi pružio odgovor na te probleme.