Iz Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju izvijestili su kako je u utorak u Zagrebu potpisan ugovor sa Njemačkim društvom za održivi razvoj po kojem će moći koristiti DGNB sustav certificiranja održivosti zgrada na nacionalnoj razini. Ugovor su potpisali dr. Christine Lemaitre, direktorica Njemačkog savjeta za održivu gradnju i Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

Kako je istaknuto, međunarodni sustav DGNB predstavlja vodeći svjetski znak kvalitete za održivu gradnju usklađen s vrijednostima dekarbonizacije i učinkovite zaštite od klimatskih promjena. Zgrade certificirane prema DGNB sustavu, pojasnili su, jamčit će visok stupanj održivosti i sigurnosti uključujući sve elemente važne za produktivnost i očuvanje zdravlja i blagostanja ljudi poput štedljivog sustava grijanja, hlađenja, smanjenja emisije CO2, odabira netoksičnih materijala prilikom gradnje, visoke kakvoće unutarnjeg zraka i dr.

Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju kazao je kako je ovaj sustav usklađen s EU regulativom i projektom LIFE Level(s) kojeg provodi Hrvatski savjet za zelenu gradnju u suradnji sa ukupno osam zemalja Europske unije, a koji definira stupnjeve održivosti zgrada.

"Nama je bilo izuzetno važno da se prilikom definiranja ekoloških, ekonomskih, klimatskih, geografskih i drugih praktičnih kriterija, velika pozornost posvetila potresnoj otpornosti zgrada u Hrvatskoj s obzirom na niz nedavno zabilježenih katastrofalnih potresa u Hrvatskoj“, istaknuo je Dean Smolar.

Prema podacima Hrvatskog saveza za zelenu gradnju, više od 8200 javnih i privatnih zgrada i prostora u 27 zemalja svijeta dobilo je DGNB certifikat.

U Hrvatskoj je ukupno certificirano devet zgrada prema kriteriju održivosti, a i prvi DGNB certifikat dodijelit će se poslovnoj zgradi Matrix C u Zagrebu. Zgrade s certifikatom DGNB, naglasili su, troše manje resursa tijekom izgradnje i uglavnom se prilikom dekonstrukcije mogu reciklirati čime smanjuju otpad i tako doprinose zaštiti okoliša.

“Veliko nam je zadovoljstvo što su naši hrvatski partneri odlučili lokalno promovirati DGNB sustav. S jedne strane, to pokazuje da dijelimo zajedničko, ambiciozno razumijevanje zahtjeva održive gradnje u velikom dijelu EU. S druge strane, kroz ovakva partnerstva možemo ostvariti puno dublji utjecaj na odgovarajuća tržišta i slijediti naš sveobuhvatni cilj, a to je da održiva gradnja postane novo normalno”, kazala je dr. Christine Lemaitre, direktorica Njemačkog društva za održivi razvoj.

Inače, procjenjuje se da su u Europskoj uniji zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije, 36 posto emisije CO2 i i 35 posto generiranog otpada. S obzirom da se sektor zgradarstva širi, kako je istaknuto u Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada, neumitno se povećava potrošnja energije. Stoga je neophodno smanjenje potrošnje energije i korištenje energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu. Mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti
zgrada, kako je navedeno trebalo bi uzeti u obzir klimatske i lokalne uvjete te unutarnju klimu prostora i troškovnu učinkovitostost.

Europska unija u međuvremenu je donijela Europski zeleni plan kojim je zacrtala da će Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralni kontinent.

Iz Hrvatskog saveza za zelenu gradnju pojasnili su kako projekt LIFE Level(s) omogućava korištenje seta EU kriterija procjene održivosti zgrada i izvor je uputa kako uzeti cijeli životni vijek zgrade u obzir pri proizvodnji materijala, izgradnji, operativnom životu zgrade, dekonstrukciji i rušenju.

Ovaj projekt, naveli su, izuzetno je važan za tijela javne vlasti koja provode procese javne nabave, jer integracijom održivih kriterija razvijat će se zelena javna nabava i akteri na tržištu usmjeravat će se prema održivim materijalima. Certificiranjem zgrada prema DGNB-u, kako je istaknuto, jamčit će se veća kontrola kvalitete gradnje, energetska učinkovitost, ekonomska isplativost i bolje optimiziranje cjeloživotnih troškova zgrada, sigurnost od potresa kao i ekološka održivost.