Koautori CCPI indeksa (Climate Change Performance Indeks) za 2022. godinu, na ovogodišnjem su COP26 prikazali novi redoslijed država rangiranih s obzirom na uspjehe i napretke u borbi protiv klimatskih promjena na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Radi se o neovisnom alatu koji analizira i uspoređuje učinke zaštite klime u 60 zemalja te Europskoj uniji u cjelini, izvijestili su iz Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), koje je suradnik za ovogodišnji CCPI.

Upitnik za izradu indeksa, pojasnili su, ispunjava 460 stručnjaka u zemljama koje sudjeluju, a indeks se sastoji od četiri kategorije: emisija stakleničkih plinova, obnovljivi izvori energije, potrošnja energije i klimatske politike. Suradnik za ovogodišnji CCPI je Društvo za oblikovanje održivog razvoja.

Kako je istaknuto, niti jedna država nema dovoljno dobre rezultate u svim kategorijama indeksa da bi postigla vrlo visoku ocjenu u CCPI. Stoga, ponovno prva tri mjesta u ukupnom poretku ostaju prazna.

Države s najboljim rezultazima su već tradicionalno, skandinavske zemlje – prva Danska, druga Švedska i treća Norveška.

Kako je obrazloženo, Danska je izborila svoje mjesto značajnim smanjenjem korištenja ugljena u posljednjih 20 godina i njegovom zamjenom s obnovljivim izvorima energije koji sada čine 30 posto u ukupnoj opskrbi energijom.

S druge strane, najgore rangirane države u Europi na ovogodišnjoj ljestvici su Mađarska (53.), Poljska (52.) i Češka (51.) dok je čak i Slovenija na vrlo lošem 50. mjestu, navode iz DOOR-a.

S obzirom na zemlje s najlošijim CCPI indeksom, istaknuta je Australija kao jedna od najvećih izvoznika ugljena u svijetu, koja nije pokazala napredak, te joj je dodijeljeno 58. mjesto.

Istaknuto je i kako je Nizozemska, uspinjući se za 10 mjesta, jedna od zemalja s najvećim poboljšanjem od prošlogodišnjeg CCPI-a, iako se još uvijek nalazi na srednjoj razini.

Hrvatska je na novoj ljestvici na 28. mjestu, što je u usporedbi s prošlogodišnjim izvještajem kada je bila na 18. mjestu, za 10 mjesta lošiji plasman.

U DOOR-u nadalje pojašnjavaju kako se uspješnost u području zaštite klime promatranih zemalja, koje zajedno čine 92 posto globalne emisije stakleničkih plinova, procjenjuje u četiri kategorije. Hrvatska je dobila lošu ocjenu u dvije kategorije, onoj o emisiji stakleničkih plinova i drugoj o potrošnji energije, koje su međusobno povezane.

Naročito je to vidljivo, ističu u DOOR-u, u našim regijama gdje se još uvijek u značajnoj mjeri za proizvodnju električne i toplinske energije, ali i pokretanje vozila koriste fosilna goriva (68,3 posto prema publikaciji Energija u Hrvatskoj 2019).

Koautori su također naglasili da je jako dobro što većina zemalja ima nacionalne ciljeve za nultu neto stopu emisija, no bitno je da se više fokusiraju na zamjenu ugljena obnovljivim izvorima energije a ne prirodnim plinom, kao npr. Japan. Uz to su naglasili da nijedna zemlja koja je analizirana nije na „putu“ za ostvarenje kratkoročnih politika za postizanje dugoročnog cilja od nulte neto stope emisija, time ukazujući na veliku razliku u namjerama i stvarnoj implementaciji.

Kad je riječ o obnovljivoj energiji, Norveška je prva zemlja koja je dobila vrlo visoku ocjenu u toj kategoriji.

Hrvatska je u kategoriji korištenja obnovljivih izvora energije dobila visoku ocjenu i zauzela 11. mjesto što je, kako je istaknuto, u skladu s generalnim trendom povećanja instalacije sustava koji koriste OIE u javnom i privatnom sektoru posljednjih nekoliko godina.

-Ovaj pozitivan trend ponajprije možemo zahvaliti dostupnim financijskim mehanizmima koje su korisnici u svim sektorima koristili za sufinanciranje svojih projekata u energetici kroz prošlu financijsku perspektivu (2014.-2020.). Trenutno dostupne informacije i predviđanja govore da će se taj trend nastaviti i u novom razdoblju (2021.-2027.) te su u nekim programima financiranja na nacionalnoj i EU razni već jasno izdvojene mjere koje se odnose na povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije – naveli su u DOOR-u.

Nadalje, navedeno je da, kao i prošle godine, niti jedna zemlja Europske unije nije imala vrlo slab učinak. Češka, Poljska i Francuska ostaju zemlje EU s najlošijim rezultatima u ovoj kategoriji.

U kategoriji klimatske politike, Hrvatska je dobila srednju ocjenu te je zauzela 26 mjesto, blizu Italije, Austrije i Grčke.

-Posljednjih godina, a prateći inicijative iz Europske komisije, naročito donošenje Europskog zelenog plana, Hrvatska je izradila i prihvatila nekoliko bitnih strateških dokumenata. Tu je ponajprije potrebno izdvojiti Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, Integrirani nacionalni i klimatski plan za RH za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP) te Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu – pojašnjeno je.

Zaključno u DOOR-u navode kako je Hrvatska ostvarila veliki pad na ljestvici. Kao i prethodnih godina, ima visoke rezultate u kategoriji obnovljivih izvora energije, ali pokazuje srednju uspješnost u kategoriji klimatske politike i nisku u korištenju energije i emisijama stakleničkih plinova.

Hrvatska je, istaknuto je, svoje nacionalne dugoročne strategije usvojila u lipnju 2021. Zemlja se i dalje oslanja na fosilna goriva i jedina je članica EU-a bez jasnog plana postupnog ukidanja ugljena. Općenito, stručnjaci CCPI ne vide hrvatske ciljeve kao dovoljne.

-Kombinacijom dobrog strateškog planiranja, dostupnih financijskih mehanizama i sredstava, institucionalne podrške te uključivanjem građana u pripremu i provedbu projekata vezanih uz energiju i klimu, smanjenje emisija stakleničkih plinova u budućnosti može biti značajno što za sobom povlači bolje uvjete života, gospodarsku konkurentnost te povećanje kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama. Sve će to, naravno, utjecati i na poziciju Hrvatske na budućim ljestvicama CCPI, što samo za sebe ne bi trebao biti cilj već motivacija za djelovanjem u pravom smjeru, smjeru energetske tranzicije cijelog društva – naglašavaju u Društva za oblikovanje održivog razvoja.

Dodajmo kako su početkom ovog tjedna članovi izaslanstva Europskog parlamenta na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP26 u Glasgowu odgovarali na pitanja novinara. Jedno od pitanje bilo je o tome kako će se države članice EU nositi s konkurencijom iz ostalih država u borbi za energente ako se u potpunosti okrenu zelenoj ekonomiji, odgovor je bio jasan: o zelenoj ekonomiji ovisi i ekonomska budućnost EU-a.

- Cijene energije nisu i više nikada neće biti niske. To nam treba svima biti jasno. Treba nam zelena, obnovljiva energija, jer ćemo samo tako imati vlastitu energiju. Razmislite samo koliko je novca potrošeno na dobivanje energenata i energije iz država diljem svijeta, a u kojima uz to vladaju i nama neprihvatljive političke strukture. Jedini način da europska ekonomija opstane je Zeleni plan. To nije samo ekološko pitanje, već i geopolitičko pitanje koje se tiče opstanka EU - poručio je Bas Eickhout (Greens/EFA, Nizozemska), potpredsjednik Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) i autor teksta Rezolucije uoči COP26 u Glasgowu.