Gotovo svi ljudi na svijetu udišu zagađeni zrak. Tako pokazuje posljednje istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u kome stoji da je 99 posto ljudi živi u područjima gdje onečišćenje zraka prelazi sigurne razine.

Kontaminacija smanjuje prosječni ljudski život za 2,2 godine što je usporedivo s učinkom pušenja cigareta, te ga smanjuje više od tri puta nego što to čini stalna konzumacija alkohola. Zagađenje je tako još uvijek odgovorno za otprilike 1 od svakih 6 smrtnih slučajeva diljem svijeta, kažu znanstvenici.

Gubitak života – koji su ovog mjeseca izračunali istraživači Sveučilišta u Chicagu u svom godišnjem izvješću o indeksu kvalitete zraka – treba tretirati s istom hitnošću kao i invaziju u svemir, kaže glavni istraživač Michael Greenstone.

-Zamislite da Marsovci dođu na Zemlju i poprskaju nas tvarima koje uzrokuju da prosječna osoba na planetu izgubi više od dvije godine očekivanog životnog vijeka. To je slično situaciji koja danas vlada u mnogim dijelovima svijeta, osim što mi prskamo tu tvar, a ne neki osvajači iz svemira- kazao je Greenstone.

Budući da se nevidljivo onečišćenje prenosi zrakom, teško ga je izbjeći. U gradovima, glavni izvor takvog onečišćenja je cestovni promet, koji izbacuje onečišćujuće tvari poput dušikovog dioksida i čestica.

Ostali izvori onečišćenja uključuju sagorijevanje goriva, emisije iz proizvodnje električne energije i šumske požare. Industrijske tvornice izbacuju zagađenje aerosolom, što dovodi ljude koji žive u blizini u većoj opasnosti.

Najgore u južnoj Aziji i središnjoj Africi

Mikroskopski zagađivači u zraku prolaze kroz obranu našeg tijela, dopiru duboko u naš dišni i krvožilni sustav, oštećujući pluća, srce i mozak. Jedna trećina smrtnih slučajeva od moždanog udara, raka pluća i bolesti srca posljedica je zagađenja zraka.

Kvaliteta zraka najlošija je u južnoj i jugoistočnoj Aziji, gdje 99,9 posto ljudi udiše loš zrak. Prema istraživačima sa Sveučilišta u Chicagu, očekuje se da će stanovnici južne Azije u prosjeku izgubiti oko 5 godina života ako se trenutna visoka razina zagađenja nastavi. U regijama koje okružuju gradove kao što su Mandalay, Hanoi i Jakarta, očekuje se da će stanovnici u prosjeku izgubiti tri do četiri godine životnog vijeka. U dijelovima središnje Afrike mještani u prosjeku gube pet godina.

Međutim, nije sve još izgubljeno, upozoravaju istraživači.

-Na mnogim mjestima diljem planeta, poput Sjedinjenih Država, odlučne politike, potpomognute jednako snažnom spremnošću za promjene, uspjele su smanjiti onečišćenje zraka-kaže dr. Greenstone.

Nada i dalje postoji

U Kini se razina zagađenja polako, ali postojano poboljšava otkako je vlada najavila 'rat protiv zagađenja' 2013. godine. U 2020. zagađenje je palo za oko 40 posto. Iako se to dijelom može pripisati gašenju COVID-19, on je također pao za 9 posto prethodne godine.

Kada bi Kina ispunila smjernice WHO-a za kvalitetu zraka, stanovnici bi u prosjeku dobili 2,6 godina očekivanog životnog vijeka.

Isto tako, u Europi, istraživači primjećuju da je "trajna provedba jakih politika onečišćenja zraka u Sjedinjenim Državama i Europi značajno smanjila onečišćenje česticama".

Još je dug put do toga – ako bi globalne razine onečišćenja bile u skladu s novim smjernicama WHO-a, moglo bi se spasiti 68 milijuna životnih godina u Sjedinjenim Državama i 527 milijuna životnih godina u Europi.

Vlade mogu poboljšati razinu onečišćenja zraka oporezivanjem velikih zagađivača i postavljanjem strožih standarda. Ulaganje u izvore koji ne zagađuju okoliš - poput električnih automobila - također može uvelike pomoći, zaključuju znanstvenici.

Europski parlament je 25. ožujka 2021. usvojio Rezoluciju o provedbi direktiva o kvaliteti zraka: Direktive 2004/107/EZ i Direktive 2008/50/EZ, napomenuo je da su europski standardi kvalitete zraka samo djelomično uspješni u učinkovitom smanjenju onečišćenja zraka i ograničavanju njegovih štetnih učinaka na zdravlje, kvalitetu života i okoliš te je pozdravio predanost europskog zelenog plana reviziji standarda kvalitete zraka u skladu s trenutačnim referentnim razinama WHO-a. pozvao je EU da donošenjem i provedbom ambicioznih standarda za sve onečišćujuće tvari u zraku postane globalni predvodnik u tom području.

U rezoluciji su istaknuti i sve veći dokazi da izloženost onečišćenju zraka može utjecati na zdravstvene posljedice osoba koje uhvate COVID-19 te je naglašena potreba da se pri izradi novih mjera za onečišćenje zraka uzmu u obzir pouke izvučene iz pandemije. Zastupnici u EP-u ustrajali su na tome da se kvaliteti zraka da prednost i da se uključi u sve relevantno zakonodavstvo EU-a, kao što su zakonodavstvo o klimi, energetici, prometu, industriji, poljoprivredi i otpadu, te da bi trebalo osigurati usklađenost svih područja politika. Rezolucijom se također poziva Komisiju i države članice da procijene učinkovitost postojećeg zakonodavstva o emisijama te se traži da se što prije uspostavi skup minimalnih zahtjeva i najboljih praksi za pripremu i provedbu planova za kvalitetu zraka u državama članicama.