“Šumsko-edukacijska radionica svojevrsni je iskorak u učenju i interpretaciji prirode i šume. Cilj ove radionice jest da djeci ponudi izvorni doživljaj prirode i šume ‘iz prve ruke’ i na autentičnom lokalitetu starih šuma hrasta medunca”, kazala je Nella Slavica, ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“

Naime, prema načelima šumske pedagogije, kako javljaju iz te Javne ustanove, učenici drugih razreda OŠ Tina Ujevića Šibenik naučili su osnove šumskog bontona, koristeći pritom materijale iz prirode, a mirisnim i čulnim osjetilima upoznali su i doživjeli šumu na više razina. Kroz igru i razgovor, edukatori JU „NP Krka“ učenike su potaknuli na kritičko razmišljanje, doprinijevši time boljem razumijevanju problema održivosti, proizvodnje i potrošnje šuma. Povod je bio Svjetski dan šuma, koji se obilježava 21. ožujka, a tema ovogodišnjeg dana je” Šume i održiva proizvodnja i potrošnja”.

Kako ističu u JU „NP Krka“, šume su najsloženiji ekosustav na Zemlji. Procjenjuje se da pokrivaju 31 % ukupne Zemljine kopnene površine i da čuvaju preko 80 % biološke raznolikosti našeg planeta.

- Među zanimljivim zadaćama šumske radionice jesu prepoznavanje kore različitog drveća, upoznavanje s mikrosvijetom kukaca ispod kore drveća, promatranje prirode očima kukca, prebrojavanje zvukova i raspoznavanje mirisa prirode, ali i zabavne mozgalice i radni listići na temu života šume - istaknula je Nella Slavica.

U JU „NP Krka“ ističu i kako prema Ustavu Republike Hrvatske, šume imaju osobitu zaštitu. Ukupna površina šuma i šumskoga zemljišta u Hrvatskoj iznosi 48,7 % kopnene površine države. Glavna odlika naših šuma je ta da su 95 % prirodne, s velikim bogatstvom bioraznolikosti i ukupno devedeset četiri vrste drveća.

Pojašnjavaju kako šume u Hrvatskoj imaju tri važne uloge: okolišnu, gospodarsku i društvenu. Po održivosti u gospodarenju šumama, tradiciji dugoj više od dvjesto pedeset godina, Republika Hrvatska, ističu, može biti primjer drugim zemljama. Šume u Hrvatskoj vežu šesto četrdeset milijuna tona CO2, reguliraju lokalne, regionalne i globalne klimatske prilike, pročišćavaju zrak i proizvode kisik, sprječavaju eroziju i odrone tla, štite naselja od buke, reguliraju vodni režim, a nije zanemariva ni njihova turistička i rekreativna uloga.

Nadalje naglašavaju kako šume u Republici Hrvatskoj, osim što kao vrijedan nacionalni resurs i potencijal šume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju, utječu na ljepotu krajobraza i razvoj ruralnog područja. Način na koji se šumama gospodari znatno utječe na kvalitetu okoliša, a time i na zdravlje i dobrobit ljudi. Spoznaja o važnosti i vrijednosti šuma neprestano raste, kako zbog njihove uloge u globalnome procesu kruženja ugljika, tako i zbog njihove funkcije u ublažavanju klimatskih promjena i prilagođavanju na njih, napominju u Javnoj ustanovi “NP Krka”.

Dodajmo i kako Europska unija planira zasaditi 3 milijarde stabala do 2030. godine, naglašavajući time značaj šuma u rješavanju klimatskih izazova. EU planira kroz Europski zeleni plan do 2050. ostvariti cilj klimatske neutralnosti.

U rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, koja je temeljni dio Europskog zelenog plana, Europski parlament pozdravlja preuzetu obvezu u pogledu sadnje najmanje tri milijarde novih stabala u EU-u. Ujedno naglašava da bi se inicijative EU-a za sadnju drveća trebale temeljiti na jasnim ekološkim načelima, samostalnom razvoju šuma, održivom ponovnom pošumljavanju, ozelenjivanju urbanih i prigradskih područja, obnovi, jačanju povezivosti i agrošumarstvu, i to u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama.

U rezoluciji Europskog parlamenta iz listopada 2020. o europskoj strategiji za šume naglašeno je kako su šume multifunkcionalne i da im je svojstvena velika raznolikost, te kako su mjere u šumama za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih međusobno povezane jer se različiti aspekti moraju uravnotežiti i postići sinergije među njima, posebno u okviru strategija i planova država članica za prilagodbu.