Ovih se dana često spominje termin "pravo na popravak". No, znate li što taj termin točno podrazumijeva? Iza njega stoji ideja o zelenijem, po okoliš manje štetnom gospodarstvu, u sklopu kojeg se potrošače u Europskoj uniji želi potaknuti na donošenje održivijih odluka i ponovnu upotrebu proizvoda te poboljšanje mogućnosti popravaka i vijeka trajanja potonjih. Ostale detalje doznajte u nastavku teksta.

Što žele europski građani?

Prema dostupnim istraživanjima, 77 posto građana Europske unije radije bi popravljalo svoje proizvode nego kupovalo nove. Njih čak 79 posto smatra da bi proizvođače na neki način trebalo zakonski obvezati da pojednostave popravak digitalnih uređaja ili zamjenu njihovih dijelova.

Što želi Europski parlament?

Europski parlament želi uvesti kulturu popravljanja i ponovne upotrebe proizvoda te osvijestiti potrošače o njihovu utjecaju na okoliš. U sklopu usvojene Rezolucije o održivijem jedinstvenom tržištu, zalaže se za to da se građanima osigura tzv. pravo na popravak, na što poziva i Europsku komisiju. U sklopu "prava na popravak" popravci bi postala sustavna, isplativa i privlačna opcija, što bi se moglo ostvariti na nekoliko načina: produljenja jamstva, osiguranje rezervnih dijelova i povećanje dostupnosti informacija o održavanju i popravcima proizvoda. Uz to, zastupnici Europskog parlamenta zalažu se i za povećanje potpora za tržište rabljene robe, zahtijevaju mjere kojima bi se spriječilo skraćivanje trajanja proizvoda i zalažu se za održivu proizvodnju.

Koji su primjeri konkretnih mjera?

Kako bi se smanjila količina elektroničkog otpada, Europski se parlament primjerice zalaže za uvođenje univerzalnog punjača. Također, traži se primjereno označavanje proizvoda u kontekstu njegove trajnosti - mjerač upotrebe i jasna informacija o očekivanom vijeku trajanja proizvoda.