U blagdansko vrijeme svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF poziva na odabir održivih i zelenih darova koji se dugoročno isplate i kojima ćemo pružiti nadu u bolju budućnost i zdraviji planet.

- Naši životinjski susjedi stradavaju. Dijelimo planet s njima, ali smo loši susjedi. Arktik se topi i polarni medvjedi ostaju bez doma. Svakog dana ubija se oko 55 afričkih slonova zbog trgovine slonovačom, dok je na svijetu ostalo samo 3900 tigrova u divljini - ističe Petra Boić Petrač iz WWF Adrije dodajući kako WWF ulaže napore u oporavak populacija tih i mnogih drugih životinja, uključujući i stanare naših šuma: medvjeda, vuka i risa.

Prema WWF-ovom Izvješću o stanju planeta, od 1970. godine, veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena je za zabrinjavajućih 68 posto. Na nama je, poručuju iz WWF-a, da preokrenemo ovaj zastrašujući pad i da učinimo nešto već danas.

Pojašnjavaju kako se simboličnim posvajanjem neke ugrožene životinje u svoje, ili u ime drage osobe, dobiva certifikat o posvajanju s personaliziranom porukom. Istodobno tom donacijom podržava se WWF i rad organizacije na zaštiti živog svijeta i smanjenju sukoba između ljudi i velikih zvijeri.

- Darujete nešto što se zaista isplati, originalno i velikodušno za bolju budućnost. Učinite ovaj Božić jedinstvenim za sve nas - zaključuje Petra Boić Petrač.

Donatori dobivaju certifikat o posvajanju ugrožene životinje

WWF Adria

Iz WWF Adrije navode i koje korake treba poduzeti da biste simbolično posvojili ugroženu životinju:

1. Idite na donacije.wwfadria.org

2. Odaberite životinju koja vam je draga

3. Ispišite ime osobe kojoj darujete životinju (ako je ne darujete sebi)

4. Dragoj osobi upišite svoju poruku ili čestitku

4. Odaberite dan i vrijeme kada želite da vaš poklon stigne na odabranu e-adresu.

Spomenimo i kako Europski parlament u rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 posto morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 posto morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom.

Također Parlament naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te u skladu sa znanstveno utemeljenim kriterijima i potrebama biološke raznolikosti, uzimajući u obzir razlike u veličini i udjelu prirodnih područja u svakoj državi članici te regionalne i lokalne okolnosti.