Djelomično zbog krize s koronavirusom, industrija superjahti cvjeta – a broj plovila u izgradnji ili narudžbi diljem svijeta dosegao je novi rekord. Prema brojkama objavljenim u posljednjem izdanju Global Order Book tvrtke Boat International, planirana je izgradnja više od 1200 superjahti, što je porast od 25% u odnosu na prošlu godinu.

"Tržište nikad nije bilo prometnije. A ja sam u industriji 20 godina. Mnogi ljudi kažu da cijene sigurnost boravka na jahti tijekom pandemije. Ali trend rasta superjahti je se događa i zato što su ranije ljudi s dovoljno novca bili previše zaposleni u uredu da bi opravdali kupnju. Danas mogu raditi s bilo kojeg mjesta na svijetu. Svi danas žele slobodu, a super bogati pojedinci to si mogu i priuštiti-rekao je Will Christie, broker za superjahte.

Kritičari buma superjahti ukazuju na izrazito nerazmjernu štetu okolišu koju proizvode superbogati.

-To je dekadentno. Ne sviđaju im se ograničenja koja dolaze s prihvaćanjem kolektivne odgovornosti za sudbinu planeta- rekao je Peter Newell, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Sussex.

Newell, vodeći autor izvješća Rapid Transition Alliance u kojem se pozivaju kreatori klimatskih politika da ciljaju na najbogatije kako bi ograničili njihovu potrošnju ugljika, rekao je da su tvrdnje industrije o prelasku na održiviji model neuvjerljive. Pozvao je vladu na akciju.

-Ne možete se osloniti samo na empatiju ljudi - trebaju nam porezi i propisi. Ali to je vrlo teško postići s mobilnom elitom koja može premještati svoj novac i svoju imovinu- smatra Newell.

Od 1200 superjahti po narudžbi ili u izgradnji, 27 ih je duže od 100 metara, navodi Global Order Book. REV Ocean, koji gradi norveški milijarder Kjell Inge Røkke, imat će 183 metra, što ga čini najvećim na svijetu.

-Superjahte su samo kap u oceanu ako gledamo ukupnu proizvodnju stakleničkih plinova. No one funkcioniraju kao simbol globalnog utjecaja milijardera na planet i klimu. Jahte su dio obrasca ponašanja prekomjerne potrošnje najbogatijih ljudi svijeta- rekao je ekonomski antropolog Richard Wilk, ugledni profesor na Sveučilištu Indiana u SAD-u.

U istraživanju sa svojom kolegicom Beatriz Barros otkrio je da prosječni milijarder ima ugljični otisak najmanje tisuću puta veći od prosječne osobe. Prosječni globalni otisak CO2 po osobi iznosi nešto manje od pet tona, dok su procijenili da je Roman Abramovič – najveći zagađivač prema njihovoj listi – odgovoran za oko 33.859 tona ugljika ispuštenog u 2018. Više od dvije trećine od toga proizvodi njegova jahta, 162,5 metara duga Eclipse.

Europski parlament je 11. studenog 2021. usvojio privremeni sporazum s Vijećem kojim se od poduzeća s godišnjim prihodima većima od 750 milijuna eura koja posluju u više zemalja traži prijavljivanje ostvarene dobiti, plaćenog poreza na dobit i broja zaposlenika u svakoj državi članici EU-a za prethodnu financijsku godinu.Kompanije će morati objaviti i pojedinosti o dobiti, zaposlenicima i porezima u nekim zemljama izvan EU-a, uključujući zemlje koje ne surađuju s EU-om u poreznim pitanjima i koje ne ispunjavaju sve standarde, ali su se obvezale na reformu. EU vodi popise jurisdikcija u tim dvjema kategorijama, koje redovito provjerava.Cilj je novih pravila utvrditi gdje multinacionalne kompanije plaćaju poreze i otežati izbjegavanje plaćanja pravednog udjela.