Sjedinjene Američke Države stvaraju najviše plastičnog otpada na svijetu i hitno im je potrebna nova strategija, pokazalo je novo izvješće dostavljeno saveznoj vladi.

Pojava jeftine plastike za svakodnevnu uporabu stvorila je planine plastičnog otpada svugdje gdje pogledamo, navodi se u izvješću, te se upozorava kako su SAD vodeći proizvođač plastike za jednokratnu upotrebu koja uništava mora, šteti ekosustavima i naposljetku zagađuje prehrambeni lanac.

Plastični otpad naglo se povećao u SAD-u od 1960. godine, a zemlja sada proizvodi oko 42 milijuna metričkih tona plastičnog otpada godišnje, što iznosi oko 130 kg otpada na svaku osobu u Americi. To je više od svih zemalja članica Europske unije zajedno. Ukupna količina komunalnog otpada stvorenog u SAD-u također je dva do osam puta veća od usporedivih zemalja diljem svijeta, navodi se u izvješću.

Infrastruktura za recikliranje nije uspjela držati korak s ogromnim rastom američke proizvodnje plastike. Otpad, odlaganje i neučinkovito odlaganje otpada na odlagalištima uzrokovalo je da do 2,2 milijuna tona plastike – uključujući plastične boce, slamke i ambalaže – “procuri” u okoliš svake godine. Velik dio ove plastike završava, preko rijeka i potoka, u svjetskim oceanima.

Širom svijeta najmanje 8,8 milijuna tona plastičnog otpada uđe u morski okoliš godišnje, što je ekvivalent bacanju kamiona za smeće napunjen plastikom u ocean svake minute. Ako se trenutni trendovi nastave, znanstvenici su procijenili da bi taj ukupan broj mogao skočiti na 53 milijuna tona godišnje do 2030., što je otprilike polovica težine sve ribe ulovljene iz oceana svake godine.

U gore navedenom izvješću, iza koga stoje Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine, preporučuje se izrada nove nacionalne strategije do kraja sljedeće godine kako bi se zaustavio protok plastike u ocean. Strategija bi, navodi se u izvješću, trebala imati za cilj smanjenje proizvodnje plastike, posebno one koja se ne može ponovno koristiti ili reciklirati, promicanje alternativne materijale koji se mogu ponovno koristiti, te postavlanje boljih standarda za prikupljanje i hvatanje otpada. Uvriježeno je mišljenje i kako bi donošenje Zakona o oslobađanju od onečišćenja plastikom, koji su predložili Demokrati, bio najambiciozniji propis koji je američka industrija plastike ikada vidjela.

Što se tiče Europe i problema plastike, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak ističe kako je onečišćenje plastikom goruća tema u zaštiti okoliša.

- Poseban problem su plastični proizvodi za jednokratnu uporabu, koji imaju kratkotrajnu korist. Nova direktiva cilja upravo na taj segment. Ona je izglasana još u ožujku 2019. godine i tada je započelo prijelazno razdoblje za prilagodbu država članica, koje završava s prvim danom srpnja 2021. godine, otkada su sve države dužne u potpunosti primijeniti odredbe direktive – rekla je Glavak.