Obilne kiše od ponedjeljka padaju u istočnoj Australiju, a ukupna količina oborina na sjeveroistočnoj obali uveliko prelazi 100 mm. U Yabuluu, sjeverno od Townsvillea, u utorak je došlo do velikih poplava jer je u 24 sata palo 196 mm kiše. Međutim, ovo nije najveći zabilježeni ukupni iznos. Čak 244 mm kiše palo je u utorak u Mourilyanu, blizu Innisfaila na obali Kazuara.
Dio stanovništva u regiji Black Mountain u jugoistočnom Queenslandu odsječeno je od ostatka države jer su bujice blokirale ceste, a alternativne rute pretvorile su se u klizišta koje su izazvale obilne kiša krajem veljače. U Queenslandu su zatvorene ceste i škole, a jedna žena umrla je u srijedu nakon što je vodena bujica odnijela automobil u kome se nalazila. Nakon nekoliko jakih oluja riječni slivovi se izlijevaju brane su pred pucanjem, a tlo zasićeno golemom količinom vode.
Izgleda da će ukupne mjesečne količine padalina biti tri puta veće od mjesečnog prosjeka Queenslanda i sjevernog Novog Južnog Walesa. Nedavni globalni atmosfersko-oceanski fenomen La Niña koji je ojačao je istočne vjetrove koji stižu preko ekvatora, potaknuo je ove obilne kiše.
U međuvremenu, u nedjelju su tropske ciklone Asani i Karim na satelitskim snimkama viđene kako zrcale jedna drugu s obje strane ekvatora. Cikloni su se razvili u Indijskom oceanu, pri čemu je Asani lociran sjeverno od ekvatora istočno od Indije i rotirao se u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, dok se Karim vrtio u smjeru kazaljke na satu prema jugu. Ovim razlikama u rotaciji upravlja Coriolisova sila -koja tjera vjetrove sjeverne hemisfere da skreću udesno, a vjetrove južne hemisfere da skreću ulijevo zbog Zemljine rotacije. Asani je pružio određeno olakšanje istočnim dijelovima Indije, koju more toplinski valovi. Međutim, temperature su i dalje dosegle ekstremnih 46 stupnjeva Celzijevih na sjeverozapadu Indije.
Financijske štete još se u Australiji zbrajaju, a između 1980. i 2020. godine ekstremni vremenski i klimatski događaji koštali su Europu do 520 milijardi eura gospodarskih gubitaka, prema izvješću EEA. Europski parlament pozvao je Komisiju da u svojoj strategiji uzme u obzir potrebu da se osigura da države članice imaju zdravstvene sustave otporne na klimatske promjene i sposobne predvidjeti i odgovoriti na posljedice klimatskih promjena za zdravlje ljudi, posebno onih najranjivijih, tako što će u osmišljavanje instrumenata za prilagodbu u potpunosti uključiti zdravstvenu zajednicu.
