Glavni rukovoditelji europskih tvrtki koji se bave distribucijom plina, kao što su Enel, Orsted, Vattenfall i EDP, pisali su vladama EU -a, pozivajući ih da izbjegnu drastične tržišne intervencije, poput španjolskog poreza, budući da sve više država pribjegava hitnim mjerama za suzbijanje energetske krize.

U pismu koje će ovaj tjedan poslati državama članicama EU-a i Europskoj komisiji, a koje je došlo u posjed Financial Timesa, više od 15 izvršnih direktora upozoravaju zemlje članice da ne poduzimaju "kratkovidne političke mjere" kojima se riskira narušavanje povjerenja tržišta i proces zelene tranzicije.

Povjerenstvo EU će uskoro objaviti "skup alata", tj. mjera za ublažavanje visokih cijene energije, preporučujući privremene korake poput smanjenja poreza, pružanja dohodovne potpore najsiromašnijim kućanstvima i povećanja kapaciteta obnovljive energije. Pismo industrije stiže u trenutku kada velike španjolske elektroenergetske tvrtke - osobito Iberdrola, multinacionalna kompanija i Endesa, podružnica talijanskog Enela -plaćaju porez koja raste zajedno s cijenom plina.

Španjolska ljevičarska vlada prvotno je procijenila da će se na temelju cijena prošlog mjeseca tom mjerom prikupiti 2,6 milijardi eura tijekom šest mjeseci, uzimajući sredstva od tvrtki koja zarađuju rastom cijene električne energije. Financial Times upozorava da konstantno povećanje cijena plina znači da bi taj namet, naposljetku, mogao španjolske tvrtke stajati više od 5,5 milijardi eura.

Oko 20 vlada članica EU -a objavilo je kako planira subvencije kako bi zaštitili potrošače od naglih troškova energenata, ali niti jedna druga država članica EU, izuzev Španjolske, još nije primijenila porez na dobit tvrtaka koji profitiraju od rasta cijena.

Kristian Ruby, glavni tajnik Eurelectrica, i urednik gore spomenutog pisma, izjavio je kako bi Bruxelles trebao jasno dati do znanja kako je španjolski porez u suprotnosti sa zakonima EU-a.

Bruxelles neće izričito odbaciti španjolsku ideju, ali kako tvrdi Financial Times, za sada će se usredotočiti na kratkoročne mjere kojima bi se kućanstva trebala zaštititi od naglih rasta cijena električne energije uzrokovanih rekordnim cijenama prirodnog plina.

Zastupnici Europskog parlamenta naglasili su hitnu potrebu za pružanjem potpore građanima EU-a, s obzirom na rekordno visoke cijene plina i električne energije tijekom plenarne rasprave 6. listopada. Siegfried Mureşan (EPP, Rumunjska) izjavio je: „To utječe na građane i utječe na europska poduzeća, osobito mala i srednja poduzeća, koja su već pogođena pandemijom i njezinim gospodarskim posljedicama. Naša je dužnost pomoći građanima i poduzećima u prevladavanju krize zbog povećanih cijena energije.”

Kadri Simson, europska povjerenica za energetiku, naglasila je potrebu za djelovanjem: „Ovaj cjenovni šok ne može se podcijeniti. On ugrožava naše građane, posebno najranjivija kućanstva, oslabljuje konkurentnost i povećava inflacijski pritisak. Ako se njime ne pozabavimo, može ugroziti oporavak Europe. Bez sumnje moramo poduzeti političke mjere. Europa se u prošlosti više puta suočavala s visokim cijenama energije i na njih smo odgovorili diversifikacijom izvora opskrbe i tržišnim inovacijama.” Naglasila je i da trenutačna povećanja cijena nisu povezana s klimatskom politikom EU-a, već ovisnošću Europe o uvozu fosilnih goriva.