Do 1. prosinca otvoreno je javno savjetovanje o Nacrtu Programa energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030. godine, a koje je otvorilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine s ciljem, kako su naveli, pokretanja sveobuhvatne energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra u Republici Hrvatskoj, pritom osiguravajući zaštitu i očuvanje kulturne baštine.
Zaštićene zgrade na koji se odnosi ovaj program su pojedinačno zaštićena kulturna dobra (pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi) te zgrade koje se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline.
Kako je navedeno i na stranicama ministarstva, program ne obuhvaća zgrade zaštićene kao preventivno zaštićeno kulturno dobro, niti zgrade kao evidentirano dobro.
Tri su osnovna pristupa energetskoj obnovi zgrada koje imaju status kuturnog dobra, jedan je sa primjenom pojedinačnih mjera energetske obnove, drugi sa primjenom integralne energetske obnove i treći sa sveobuhvatnom obnovom.
Kroz svaki od tih pristupa obnove primjenom predviđenih mjera potrebno je ostvariti minimalnu uštedu od 20 posto godišnje potrebne toplinske energije za grijanje ili minimalnu uštedu od 20 posto godišnje primarne energije.
Kako je istaknuto, prioritet obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra su zgrade s najvišom potrošnjom energije i najvećim potencijalom ostvarenja energetskih ušteda te osobito grupa zgrada, koje su oštećene u potresima.
Procjenjuje se da je u Hrvatskoj 102.615 zgrada unutar kulturno-povijesnih cjelina, od toga 44.889 u Kontinentalnoj Hrvatskoj te 57.726 u Primorskoj Hrvatskoj. U okviru toga nalazi se i 1.950 pojedinačnih zgrada koje imaju status kulturnog dobra. Za zgrade unutar kulturno-povijesnih cjelina koje nemaju status pojedinačnog kulturnog dobra ne postoje podaci o klasifikaciji prema namjeni i razdoblju gradnje.
Ministarstvo kulture i medija, navedeno je u Nacrtu, nema podatke preko Registra kulturnih dobara ili kroz druge baze podataka i izvore o površini zgrada koje imaju status kulturnog dobra (bilo pojedinačno ili za zgrade kao dijelove kulturno-povijesnih cjelina). Iz tog razloga podaci o ukupnoj površini zgrada koje imaju status kulturnog dobra procijenjeni su na temelju baze podataka unutar Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE).
Tako se procjenjuje da je ukupni nacionalni fond zgrada koje spadaju u ovaj program površine 26.017.228 m2.
U Nacrtu programa istaknuto je i kako je energetska obnova zgrada koje imaju status kulturnog dobra opterećena nizom prepreka koje otežavaju provedbu energetske obnove. Neriješeni imovinsko-pravni i vlasnički odnosi, navedeno je, veliki su izazov u obnovi i investiciji prije svega onih koje bi bile sufinancirane iz EU fondova.
Naglašeno je i kako samo energetska obnova često nije dovoljna za zgrade koje su zaštićena kulturna dobra, nego je potrebna sveobuhvatna obnova koja uključuje mjere i projektna rješenja vezana za nužnu rekonstrukciju, restauraciju, sanaciju od vlage, konstrukcijsku sanaciju, povećanje potresne otpornosti zgrade, povećanje sigurnosti u slučaju požara, te mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, povećanje pristupačnosti osobama sa invaliditetom i smanjenom pokretljivošću te ostalih mjera zahtijevanih od strane konzervatora ili danih u projektnom zadatku koje unapređuju ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te doprinose funkcionalnosti i kvalitetnijem korištenju zgrade u dužem periodu što sve povećava cijenu investicije.
Među preprekama navedeno je i nepostojanje jasnog i kohezivnog sustava korištenja dostupnih financijskih sredstava, kako iz nacionalnih izvora tako posebice i onih iz fondova Europske unije, te nepostojanje jasnih i kohezivnih stimulativnih mjera za ulaganje u integralnu energetsku obnovu odnosno u integralnu obnovu graditeljske baštine.
Isto tako i nedovoljno razrađen i učinkovit postojeći informatički sustav registracije, evidentiranja i praćenja kulturne baštine. U registru nedostaju podaci o veličini zgrade (površina, etažnost, volumen i dr.). Istaknut je i nedostatak jasnih i dovoljno razrađenih Smjernica za projektante koje su im potrebne prilikom izrade projekata energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra, te nedovoljno razrađena metodologija i postupci za izradu konzervatorske i tehničke dokumentacije za obnovu. Također i nedovoljna osposobljenost, informiranost, senzibiliziranost, zainteresiranost svih dionika u procesu energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra.
Ukupne potrebe za realizaciju programa energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra, a sa svrhom dostizanja nacionalnih ciljeva iznose 11,43 milijardi kuna u razdoblju do 2030. godine. Taj iznos, kako je navedeno, uključuje potrebne investicije u iznosu od 9,13 milijardi kuna te troškove održavanja u iznosu od 2,3 milijardi kuna. Kao izvori financiranja bespovratnih sredstava prepoznaju se EU fondovi te sredstva prikupljena kroz spomeničku rentu.
U Nacrtu je navedeno i kako EU zakonodavstvo u području energetske učinkovitosti obuhvaća četiri temeljne direktive Europskog parlamenta i Vijeća. Njima se promiče poboljšavanje energetske učinkovitosti zgrada u Uniji, uzimajući u obzir vanjske klimatske i lokalne uvjete te zahtjeve unutarnje klime i troškovnu učinkovitost, kao i korištenje obnovljivih izvora energije.
- Europska unija je predana razvoju održivog, konkurentnog, sigurnog i dekarboniziranog energetskog sustava do 2050. godine. Smanjenje emisije stakleničkih plinova od najmanje 55 posto do 2030. godine usvojeno u tzv. Europskom zakonu o klimi (Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i u izmjeni Uredbi (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”), čime je navedeni cilj postao pravno obvezujući za sve države članice te je slijedom toga predložen novi zakonodavni paket „Spremni za 55“ - navedeno je između ostaloga.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....