Američki apetit za fosilnim gorivima raste. I to uslijed najava Washingtona kako pokušava smanjiti emisije štetnih plinova, piše Financial Times.

Razlog tome, naravno, leži u povratku automobila na ceste. Jednako tako raste i potražnja ugljena od strane američkih elektrana.

Potražnja za benzinom pala je prošle godine budući da su pandemijska ograničenja prisilila ljude da ostanu kod kuće. No, pojava cjepiva i ublažavanje mjera ubrzo su vratili stvari na staro. Potrošnja benzina dosegla je rekordnu potrošnju od 10 milijuna barela dnevno početkom prošlog mjeseca.

Ponovno oživljavanje američke ekonomije, dolazi tako usporedno s izvješćem UN-a u kojem stoji kako su poplave i požare "nedvojbeno" rezultat ljudskih aktivnosti, ponajviše trošenjem fosilnih goriva.

Slična je situacija i u Njemačkoj, o čemu smo već ranije pisali.

Nagli porast potražnje potaknuo je rast cijena goriva i izazvao uzbunu u Bidenovoj administraciji, koja je prošlog tjedna pritisnula Rusiju i Saudijsku Arabiju da poveća proizvodnju nafte kako bi pala njena cijena.

Potražnja za ugljenom u SAD-u također naglo raste. Pad cijena prirodnog plina potaknuo je proizvođače energije da ponovno u velikim količinama koriste prljava fosilna goriva. Tijela američke vlade procjenjuju kako će potrošnja ugljena za proizvodnju električne energije ove godine skočiti 17 posto u odnosu na 2020.

Europa se, prema mišljenju analitičara, pokazala najspremnijom u misiji postizanje ugljične neutralnosti.

Predsjednica Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, zastupnica Iratxe García Peréz izjavila je kako će postizanje EU klimatskih ciljeva biti najambiciozniji politički projekt našeg doba.

Istaknula je kako je to projekt u kojem će svi morati dati svoj doprinos, ali katastrofalno bi bilo kad ono što se traži od građana ne bi bilo socijalno.