Splićani su u subotu u okviru manifestacije "Vrt po vrt… Od zelenih površina do društvenog vrta u Splitu" imali priliku u organizaciji udruge Permakultura Dalmacija doznati više o postojećim i planiranim vrtovima kojima se potiče bioraznolikost u urbanim sredinama.
Prvo je, kako su izvijestili, krajobrazni arhitekt Igor Belamarić u tematskom parku "Za sva vrimena" na Poljudu govorio o nastanku te oaze mediteranskog bilja i upoznao prisutne građane s idejom parka u kojem se potiče bioraznolikost i lokalne, samonikle biljne kulture.
"Upoznao nas je i sa svim izazovima s kojima se susreo tijekom uspostave parka, borbom za očuvanje postojećih biljaka i drveća te svjetonazoru koji biljke dijeli na "korisne" i korove i potrebi za promjeni paradigme takvog pojednostavljenog pristupa uređenju zelenih površina", kažu u udruzi Permakultura Dalmacija.
Program je nastavljen u školskom vrtu mediteranskog bilja osnovne škole Skalice gdje su predstavnici udruge Permakultura Dalmacija Ivan Mateljan i udruge Feniks Julija Antunović predstavili ideju i proces nastanka ovog za Split jedinstvenog prostora. Također informirali su o programima edukacija koji se kontinuirano odvijaju kroz programe udruga – vrtlarskih i stolarskih radionica kao dio radno-okupacijske terapije ali otvorenih i dostupnih svim zainteresiranim građanima grada Splita.
"Osim o vrtu kao cjelini upoznali su nas i o pojedinim elementima kao što su vrtne gredice, kompostne hrpe, rasporedu grmlja i drveća, "hotelu" za kukce, učionici na otvorenom... te njihovom mjestu u sustavu. Ipak, najvažnije od svega istaknuli su "život" vrta kroz aktivnu ulogu zajednice i aktivnosti koje se ovdje kontinuirano odvijaju, a uključuju učenike i profesore, stanovnike kvarta te sve ostale korisnike prostora vrta", naveli su organizatori ove manifestacije.
Od 21 sat u učionici na otvorenom u školskom vrtu OŠ Skalice, ovom prigodom prvi put korištenom, predsjednik udruge Permakultura Dalmacija Marin Kanajet održao je predavanje na temu "Urbani vrtovi i njihova budućnost u Splitu" te govorio o funkciji i koristima urbanih i društvenih vrtova u gradovima. Predstavio je projekt RU:RBAN tijekom kojeg će grad Split kao projektni partner uspostaviti pilot projekt urbanog vrta i udariti temelj za sve buduće splitske urbane vrtove. Također prisutne građane upoznao je s aktualnom situacijom uspostave urbanog vrta u Splitu.
"Ovaj događaj bio je i prilika da i se prvi put testiraju klupe, vrtni namještaj i suhozidi izrađeni tijekom aktivnosti u vrtu i pokaže da se ovaj prostor može koristiti kao idealno mjesto za predavanja ali i filmske projekcije na otvorenom", kažu u udruzi Permakultura Dalmacija, u što smo se i sami uvjerili.
Marin Kanajet je pojasnio i da su ove aktivnosti organizirane kao dio tečaja Uvod u urbanu permakulturu - ERASMUS +K2 strateškog partnerstva (za inovacije u strukovnom obrazovanju) u sklopu projekta "Introduction to Urban Permaculture – an initial VET course". Udruga Pemakultura Dalmacija ima u tom projektu vodeću ulogu u kreiranju sadržaja za 15-dnevni tečaj "Uvod u urbanu permakulturu" čije se testiranje odvija u prostoru Razreda u Domu mladih.
"Cilj ovog projekta je razviti priručnik za provođenje edukacija o učinkovitijem korištenju gradskih resursa – energije, vode, zelenih i unutarnjih površina te poboljšanje ekonomskih i društvenih odnosa te tako poboljšati kvalitetu života u gradovima", kazao je Kanajet.
Dodajmo kako se u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote ističe kako povećanje zelenih površina u urbanim područjima također može doprinijeti bioraznolikosti, te Parlament poziva države članice da u svoje nacrte strateških planova uključe mjere usmjerene na različite skupine oprašivača.
Parlament konstatira da su u EU-u urbanizacija i rekreacijske aktivnosti uzrok 13 % svih prijavljenih pritisaka na prirodu te 48 % svih morskih pritisaka; ističe da zelena urbana područja i zelena infrastruktura mogu pružiti usluge ekosustava kojima se podupire bioraznolikost i kojima se doprinosi tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti stanovništva.
Parlament podržava namjeru Komisije da uspostavi platformu EU-a za urbanu ekologizaciju; poziva Komisiju da postavi konkretne ambiciozne obvezujuće ciljeve u vezi s urbanom biološkom raznolikošću, rješenjima utemeljenima na prirodi i pristupima utemeljenima na ekosustavima, te zelenom infrastrukturom, od kojih će koristi imati i ljudi i divlja fauna i flora te koji će doprinijeti općim ciljevima biološke raznolikosti.
Također ističe da je potrebno uključiti mjere kao što su minimalni udio zelenih krovova na novim zgradama, potpora urbanoj poljoprivredi, uključujući, prema potrebi, sadnju voćki, jamčenje nekorištenja kemijskih pesticida i smanjenje upotrebe gnojiva na gradskim zelenim površinama EU-a te povećanje broja zelenih površina u skladu s brojem stanovnika, uz istodobno rješavanje problema nejednakosti u pristupu zelenim površinama: Nadalje poziva Komisiju i države članice da prošire kopnene i morske ekološke koridore u urbanim područjima, među ostalim razvojem transeuropske mreže za zelenu infrastrukturu (TEN-G), povezane s transeuropskom mrežom prirodnih područja (TEN-N).
