Do 14. veljače otvoreno je e-savjetovanje s javnošću o Nacrtu Programa potpora primarnim poljoprivrednim proizvođačima koji koriste poljoprivredno zemljište zaštićeno kao kulturno dobro.
U dokumentu koji je u savjetovanje uputilo Ministarstvo poljoprivrede navedeno je kako je njegova svrha dodjela potpora primarnim poljoprivrednim proizvođačima koji koriste poljoprivredno zemljište zaštićeno kao kulturno dobro kao kompenzacija za smanjenu dohodovnost zbog obveze poštivanja propisa o zaštiti kulture.
Program je vrijedan pet milijuna kuna osiguranih u Državnom proračunu, a provodit će se u 2022. godini.
Kako je navedeno u Nacrtu programa, u Republici Hrvatskoj se dio poljoprivredne proizvodnje odvija na područjima koja su zaštićena kao kulturno dobro. Poljoprivrednicima je korištenje takvih poljoprivrednih površina često otežano, komplicirano, zahtjeva dodatna ulaganja, dodatne troškove, posebne načine obrade zemljišta i niz drugih otegotnih okolnosti.
Poseban izazov su arheološka nalazišta na obradivom poljoprivrednom zemljištu. Intenzivnom obradom zemlje nalazišta se postepeno oštećuju, a dubokim oranjem mogu se znatno oštetiti ili čak u potpunosti uništiti. Stoga bi, navedeno je, poljoprivredne aktivnosti trebale biti usmjerene na minimaliziranje svih potencijalnih uzroka oštećenja nalazišta ili trajno zaustavljanje uzroka oštećenja.
Nerijetko se takve poljoprivredne površine, kako je navedeno, nalaze na područjima koja imaju i određena dodatna prirodna ograničenja. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, u čijem je djelokrugu zaštita kulturnih dobara, razmotrilo nekoliko najčešćih situacija/problema s kojima se prilikom korištenja takvih površina susreću poljoprivrednici i ukazalo na neke primjere takvih situacija.
Tako navode kako se primjerice na katastarskoj čestici površine 10.000 m2 nalazi arheološko nalazište uz rubni dio katastarske čestice u površini od 1.000 m2 . Rješenjem pod zaštitu se stavlja cijela površina od 10.000 m2 i provodi se zabilježba Rješenja u zemljišnim knjigama za cijelu tu površinu, iako je na katastarskoj čestici takve površine moguće provesti parcelaciju na dvije katastarske čestice. No, zbog visine troškova koje iziskuje cijeli postupak poljoprivrednici se na to teško odlučuju.
Postoji ograničenje u korištenju zemljišta zbog prisutnosti arheoloških kulturnih slojeva na zaštićenom području, u takvim se situacijama Rješenjem određuje mjera dozvoljene dubine obrade zemlje bez posebnih ograničenja – uglavnom je riječ o dubini od 20-30 cm (te rijetko 40 cm). Obrada zemlje (oranje i sl.) nije dozvoljena na većim dubinama bez provedbe dodatnih mjera zaštite (odnosno provedbe zaštitnih arheoloških istraživanja), pojašnjeno je,
Nadalje navedeno je kako su u pojedinim slučajevima katastarske čestice malih površina ograđene suhozidom te zbog posebnih vrijednosti zaštićenog područja nije dozvoljeno njihovo uklanjanje što otežava pristup mehanizaciji (traktorima) zbog čega je obrada tih površina otežana, a isto utječe i na ograničenje u odabiru vrste kultura koje će se uzgajati, odnosno mogu se odabrati samo jednogodišnje kulture, a ne trajni nasadi.
Pojedina arheološka nalazišta smještena su na iznimno malim dubinama (10-20 cm) te je opasnost od njihovog oštećenja uslijed poljoprivrednih radova izuzetno velika. Obrada zemlje oranjem, čak i uz obradu motokultivatorom, te sadnja poljoprivrednih kultura, može negativno utjecati na fizičko stanje nalazišta. U slučaju lokaliteta čiji se kulturni slojevi nalaze na malim dubinama optimalno je rješenje da se poljoprivredno zemljište koristi kao travnjak (livada ili pašnjak) što uvjetuje dodatne aktivnosti i troškove za promjenu načina korištenja iz oranice u travnjak (livada ili pašnjak), također stoji u Nacrtu programa.
Istaknuto je i kako je na pojedinim dijelovima zaštićenih kulturnih krajolika, čije sastavnice čine očuvane povijesne strukture (parcelacija područja, povijesni poljski putevi, suhozidi, povijesna regulacija vodenih tokova, tradicijska gradnja i sl.), potrebna revitalizacija poljoprivredne proizvodnje na zapuštenim parcelama. Mjerama zaštite kulturnog dobra određeno je zadržavanje povijesne namjene prostora kao poljoprivrednog zemljišta, uz poticanje obrađivanja takvih zapuštenih poljoprivrednih površina i sadnje tradicijskih poljoprivrednih kultura.
Prihvatljivi korisnici Programa su primarni poljoprivredni proizvođači vlasnici poljoprivrednih površina ili dijela poljoprivrednih površina za koje je izdano Rješenje temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Sredstva Programa predstavljaju izravnu pomoć poljoprivrednim proizvođačima, a dodjeljuju se u iznosu od najviše 7.500 kn po hektaru poljoprivrednog zemljišta za pripremu i obnovu poljoprivrednog zemljišta koje je Rješenjem utvrđeno kao kulturno dobro, do ukupnog iznosa od najviše 50.000 kn po korisniku.
Program se donosi u skladu sa Zakonom o poljoprivredi, a na temelju propisa Europske unije kojima se utvrđuju pravila za državne potpore. Tim zakonom uređena je provedba više uredbi, Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.
Parlament je u studenom 2021. odobrio reformiranu zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a, koja će, kako je naglašeno, biti zelenija, pravednija, fleksibilnija i transparentnija.
