Zelena tranzicija jedan je od prioriteta Europske unije. Zanimalo nas je što o tome misle učenici koji su se u svom srednjoškolskom obrazovanju angažirali u programu Škole ambasadora Europskog parlamenta, a jedna od škola koje imaju taj status je i Srednja škola Novska.

U programu sudjeluje 37 učenika, od 1. do 4. razreda, gimnazijskog i ekonomskog smjera. Provedbu programa vode profesorice Dijana Bogović Gulić, dipl.oec. i Irena Dodigović Sovulj, profesorica geografije i povijesti.

Cilj ovog projekta je povećati informiranost mladih o europskoj parlamentarnoj demokraciji, ulozi Europskog parlamenta te europskim vrijednostima i pravima koja imaju kao građani EU-a.

Srednjoškolci iz Novske smatraju kako im je program Škola ambasador u obrazovanju donio novu, kreativniju dimenziju i njihovo formalno obrazovanje uz pomoć ovog programa više nije vezano samo za učionicu i predavanja. Postali su, kažu, sudionici obrazovnog procesa, zajednički osmišljavaju i provode aktivnosti, stvaraju nešto novo, komuniciraju s učenicima drugih škola, ali nažalost zasad samo virtualno zbog epidemioloških mjera uslijed pandemije koronavirusa.

Objavili smo odgovore nekolicine učenika koji sudjeluju u programu o aktivnostima koje provode, kao i o digitalnoj transformaciji, koja je također jedan od prioriteta EU-a. Sada donosimo njihova razmišljanja o zelenoj tranzicjii. Na pitanja su odgovarali ambasadori juniori: Nika Baić, učenica 2. razreda gimnazije, Klaudia Kovačević i Kruno Movrić iz 3. ekonomske, te Martina Pleško, 2.ekonomske.

Što vi činite i kako građani općenito mogu doprinijeti očuvanju okoliša i borbi protiv klimatskih promjena, pitali smo učenike - ambasadore EP-a.

-Kao što nam je već svima jasno globalno zatopljenje postao je ozbiljan problem u svijetu te ako želimo usporiti taj proces moramo u svoj život uvesti neke promjene. Mi možemo doprinijeti očuvanju okoliša gašenjem svjetla pri izlasku iz prostorije (štedimo energiju), da ne bacamo otpatke po cesti nego da ih bacimo u kantu primjerenu za tu vrstu otpada, kad god smo u mogućnosti pješačiti trebamo to i učiniti, a ne otići automobilom (zrak je čišći), dok peremo zube treba ugasiti slavinu, korištenje štednih žarulja… - kazuju što sve čine u očuvanju okoliša i nastavljaju:

-Pravilnom razvrstavanju otpada, kao i većini ovdje navedenog našu generaciju uči se još od vrtićke dobi i smatram to izuzetno pozitivnim pomakom, jer edukacija koja kreće kroz igru, a onda kasnije se nadograđuje, a i u društvu potkrepljuje dobrim primjerima u praksi je za svakog pojedinca najbolji način uvođenja promjena i stjecanja novih životnih navika. Promjene u prirodi i društvu su neizbježne. U određenom smislu, klimatske promjene su nam prilika da se kao cijelo društvo ujedinimo i razvijamo u pozitivnom smjeru – ističu srednjoškolci iz Novske.

Pitali smo ih govori li se o tome dovoljno u javnosti i jesu li ljudi svjesni koliko je danas važno čuvati okoliš.

-Mislim da opasnost klimatskih promjena i važnost očuvanja okoliša još uvijek nisu shvaćeni kao jedan ozbiljan globalni problem te da ljudi još uvijek misle kako ima vremena za uživanje. U medijima i javnosti trebao bi se stavljati veći naglasak na ozbiljnost klimatskih promjena. Da, mediji pričaju o njima, ali ne dovoljno. Ljude treba probuditi te ih potaknuti na drugačije razmišljanje i življenje jer ako nas nitko ne potakne sada možda poslije bude prekasno – naglašavaju u odgovoru.

Što znate o energetskoj učinkovitosti, pitamo dalje.

-Energetska učinkovitost podrazumjeva mjere kojima će se poboljšati način života, točnije uštedjet će se energija, a da nama i dalje ostane udobno. Jedan primjer je energetska učinkovitost kuća, gdje se kuće obnavljaju prema pravilima koje izdaje EU. Također znam da se na pojedinim proizvodima recimo na kućanskim aparatima koriste energetski certifikati koji pokazuju koji proizvod troši najmanje energije. Sve veći naglasak stavlja se na uštedu potrošača, ali i na to da bismo više i kvalitetnije koristili obnovljive izvore energije, te bismo na taj način znatno više i u osobnoj potrošnji mogli pridonijeti održivom razvoju našeg planeta – istaknuli su.

Što se tiče ključnih zadataka na putu prema klimatski neutralnoj Europi 2050., ističu da je prvi definitivno smanjenje emisije CO2 i stakleničkih plinova te sama borba protiv globalnog zatopljenja.

-Jedan od važnijih zadataka je i izbacivanje fosilnih goriva iz upotrebe. Isto tako bitno je i poticanje kružnog gospodarstava jer se tako manje šteti okolišu (stvara manje otpada) i potiče se održiva potrošnja. Još bih spomenula stvaranje održivog prehrambenog sustava i očuvanje biološke raznolikosti – kazali su učenici nadopunjavajući se u odgovorima.