SMJERNICE

Energetska tranzicija usmjerena je na konkurentnost, inovacije, zaštitu zdravlja i osiguravanje energetske neovisnosti

Smjernice za ubrzavanje energetske tranzicije predstavljene su u Uredu Predsjednika RH

 Goran Mehkek/Cropix

Kako bi se ostvarili zadani ciljevi i osigurao razvoj hrvatskog gospodarstva, razvoj hrvatske energetike nužno mora pratiti europske i globalne trendove dekarbonizacije. To podrazumijeva veće korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti.

Istaknuto je to u Smjernicama za ubrzavanje energetske tranzicije koje je na svojoj 6. sjednici održanoj u srijedu u Uredu Predsjednika Republike predstavilo Vijeće Predsjednika RH za energetsku tranziciju. Na sjednici Vijeća sudjelovao je i predsjednik Republike Zoran Milanović, a kao gost pridružio se i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić sa suradnicima.

U Smjernicama koje potpisuje predsjednik Vijeća dr. sc. Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu, između ostaloga je naglašeno kako je energetska tranzicija posebno usmjerena na povećanje konkurentnosti i poticanje inovacija, smanjenje negativnog učinka na ljudsko zdravlje i okolinu, ali i osiguravanje energetske neovisnosti Republike Hrvatske.

U skladu s tim, energetska tranzicija donosi niz izravnih i neizravnih prednosti po pitanju gospodarstva, zdravlja i okoliša te u tom kontekstu, kako je istaknuto, treba žurno raditi na poboljšanju i dogradnji postojećih sustava i stvaranju poticajne investicijske klime.

U zaključku i završnim preporukama navedeno je i kako ugljen kao energent predstavlja iznimno veliku opasnost na ljudsko zdravlje te postaje sve nekonkurentniji po pitanju cijene proizvedene energije.

“Hrvatska je u fazi izlaska iz korištenja ovoga energenta i posebno je važno naglasiti da je on neprihvatljiv kao gorivo koje se još uvijek koristi u ruralnim krajevima za grijanje prostora, ali i dugoročno neprihvatljiv za proizvodnju električne energije pa je u tom smislu potrebno formalno definirati i rok za izlazak iz korištenja ugljena kao izvora energije (tzv. phase-out ugljena)”, poručuje Vijeće.

Nadalje istaknuto je kako su zgrade najveći pojedinačni krajnji potrošač energije u Republici Hrvatskoj te time i predstavljaju najveći potencijal za dekarbonizaciju.

“Osim na strani energetske učinkovitosti putem sveobuhvatne energetske obnove pri čemu je nužno osigurati modele financiranja koji će energetsku obnovu učiti dostupnom i energetski siromašnima, nužno je raditi i na održivoj i čistoj opskrbi zgrada energijom te izmjeni zakonskih odredbi odnosno primarnih faktora energije koji trenutno centralne sustave grijanja i hlađenja stavljaju u nepravedno loš položaj naspram individualnih sustava te time ne potiču energetsku tranziciju vlastitih centraliziranih sustava grijanja, ulaganje u obnovljive izvore energije odnosno ne osiguravaju spajanje novih korisnika. To podrazumijeva investicije u nove centralizirane sustave grijanja, obnovu postojećih te poticanje korištenja čistih i održivih individualnih rješenja”, navedeno je također.

Kombinirano financiranje (spajanje privatnog kapitala i ESIF/RRF sredstava) nužno je potreban model kojim se ostvaruje dovoljno velika poluga (multiplikativni efekt) te je jedini način dosezanja ukupnih ciljeva energetske obnove i dekarbonizacije fonda zgrada do 2030. i 2050. godine, piše u Smjernicama.

Vijeće smatra i kako obnovu zgrada u većim urbanim središtima treba provoditi na razini blokova, a ne individualno, čime se znatno smanjuju troškovi po površini zgrade.

“Nevjerojatna je i činjenica da za razliku od većine zemalja Europske unije, ulaganja u obnovljive izvore mirovinski fondovi još nisu nimalo prepoznali. Istovremeno, svaka velika investicija u obnovljive izvore energije u Republici Hrvatskoj trebala bi neki postotak ponuditi lokalnim tvrtkama i građanima (dobri primjeri takve prakse dolaze iz Grčke, Škotske, Nizozemske, Švicarske…)”, naglašeno je.

Ukazano je i na potencijal energetskih zajednica za ubrzavanje procese energetske tranzicije koja je ujedno i pravednija dajući energiju u ruke građana. “Nepotrebno ograničavanje modela koji još uvijek nije ni uspio zaživjeti u Hrvatskoj nepotrebno usporava ovaj razvoj i ukupan proces tranzicije”, navedeno je.

Kako bi se prikazao stvarni trošak proizvodnje energije iz fosilnih goriva, nužno je, istaknuto je, jasno identificirati i ukloniti sve energetske subvencije fosilnih goriva (izravne i neizravne).

“Nužno je i pripremiti mehanizme poticanja primjene prihvatljivih rješenja putem subvencija proizvodnje energije iz obnovljivih izvora ili investicija u energetsku učinkovitost gdje je to potrebno. Konačan cilj je ukidanje svih vrsta poticaja i stavljanje naglaska na tržišno isplative modele ulaganja”, stoji u Smjernicama.

Dekarbonizacija prometa kao drugog najvećeg pojedinačnog krajnjeg potrošača energije u RH, uključuje promjene u modalitetu te energiji. Vijeće ocjenjuje kako je potrebno fokus što više prebaciti na javni i željeznički prijevoz dok se cestovni i dužobalni pomorski promet nužno mora modernizirati u smjeru sve većeg korištenja vozila na alternativne pogone (posebice električnu energiju i vodik) što nužno mora pratiti razvoj infrastrukture.

“Ovo uključuje aktivnosti u javnom i privatnom sektoru te će zahtijevati određene subvencije i/ili promjene u mehanizmima oporezivanja osobnih vozila, ali i alternativne modele financiranja projekata i promjenu paradigme korištenja osobnih vozila. Elektrifikacija prometa je već započela, ali infrastrukturu za električna vozila i dalje treba razvijati”, preporučeno je.

U zaključku i završnim preporukama istaknuto je i kako razvoj infrastrukture za vodik tek treba započeti, pa ovaj proces treba na početku snažno subvencionirati kako na razini proizvodnje (posebice zelenog vodika iz OIE) tako i na razini punionica vodika dok se ne stvori dovoljno velika mreža punionica da se korištenje vozila na gorive članke može primijeniti na čitav prostor RH.

“Povećanjem udjela obnovljivih izvora energije povećat će se potreba za balansiranjem elektroenergetskog sustava što će doprinijeti proizvodnji vodika i za promet, te na taj način dodatno smanjiti ovisnost o uvozu energenata. Također, nužno je povećati udio infrastrukture prometa u mirovanju, pješačkog i biciklističkog prometa.

Cilj ovog dokumenta je dati smjernice kako bi se naglasila važnost energetske tranzicije i koristi koje ona donosi za društvo u cjelini, te identificirale glavne prepreke u provođenju projekata koji doprinose energetskoj tranziciji. Kroz smjernice koje su izradili Vijeće i vanjski stručnjaci predložene su mjere i mehanizmi za otklanjanje identificiranih prepreka, a njima se želi potaknuti javni dijalog i međusektorsku suradnju na području energetske tranzicije.

Vijeće za energetsku tranziciju predsjednika Republike Hrvatske predlaže ugraditi ove smjernice u relevantan zakonski okvir.

Spomenimo kako su glavni ciljevi energetske politike EU-a: diversificirati europske izvore energije, osigurati energetsku sigurnost s pomoću solidarnosti i suradnje među državama članicama EU-a. Nadalje, kako je navedeno na portalu Europskog parlamenta cilj je zajamčiti funkcioniranje potpuno integriranog unutarnjeg energetskog tržišta, omogućujući slobodan protok energije kroz EU putem odgovarajuće infrastrukture i bez tehničkih ili regulatornih prepreka.

Također nužno je poboljšati energetsku učinkovitost i smanjiti ovisnost o uvozu energije, smanjiti emisije te poticati zapošljavanje i rast, kao i dekarbonizirati gospodarstvo i prijeći na niskougljično gospodarstvo u skladu s Pariškim sporazumom. Neophodno je i promicati istraživanje u području tehnologija niskougljične i čiste energije, u energetskoj tranziciji davati prednost istraživanju i inovacijama te poboljšati konkurentnost.

Donošenjem europskog propisa o klimi, koji je Parlament odobrio u lipnju ove godine, politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara se u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 12:51