Britanski start up koji pretvara ugljični dioksid u proteine za prehranu životinja dobio je osam milijuna eura za svoj projekt koji bi trebao smanjiti krčenje šuma zbog sadnje tradicionalne stočne hrane poput soje.
Proizvodnja uključuje ugljik i dušik kojim se hrane mikroorganizmi u fermentacijskom procesu sličnom onome u pivovarama. No, u ovom slučaju rezultat nije alkohol već visoko vrijedni protein koji se može sušiti i pretvoriti u pelete za prehranu životinja.
Za razliku od prirodnih izvora proteina za prehranu životinja na farmama poput soje koja izaziva deforestaciju ili ribljih obroka za čiju je proizvodnju potrebna velika količina ribe, protein koji je proizveo start up Deep Branch će se proizvoditi reciklažom industrijskih ugljičnih emisija, ističu osnivači firme. Emitirani plinovi će prolaziti kemijsko pročišćavanje kako bi se ugljični dioksid odvojio od drugih plinova i potom mogao proizvoditi protein. "Za proizvodnju našeg proteina nisu potrebni ni obradiva zemlja ni riba", kaže suosnivač Deep Brancha Peter Rowe.
Protein se proizvodi u Europi i predstavlja sigurniji izvor hrane koji je usto i manje pod utjecajem geopolitike, godišnjih doba ili klime, dodao je Rowe. U odnosu na korištenje insekata za hranjenje životinja, njihov je proizvod jeftiniji za proizvodnju, dakako ako se proizvodnja koja podrazumijeva skladištenje ugljika može smjestiti kraj industrijskih pogona, istaknuo je on.
Kompanija planira s komercijalnom proizvodnjom krmiva za kokoši i lososa početi do ljeta. Ovaj britanski start up već je privukao pažnju vodećih europskih proizvođača stočne hrane u Europi kao što su BioMar i AB Agri, a uskoro se nadaju i sklopiti ugovor za gradnju prvog pogona za komercijalnu proizvodnju u Norveškoj. Tamo bi se usmjerili na snabdijevanje goleme norveške akvakulturne industrije. Norveška je vodeća zemlja u svijetu po izvozu lososa iz ribljih uzgajališta, a razvija i više projekata za hvatanje i skladištenje ugljika.
Mike Allen, profesor sa Sveučilišta u Exeteru, ističe kako kompaniju ipak još čekaju brojni izazovi. "Pred njima još nije otvorena cesta. Bit će izazova da dođu do proizvodnje dovoljno velikog opsega, a osim toga i dalje će trebati miješati svoj proizvod s drugim vrstama biomase kako bi proizveli hranjivo koje jamči zdrav rast životinje, izjavio je za Guardian. Allen ističe i kako to nije projekt za spas klime već platforma za proizvodnju proteina koliko god hvatanje ugljika dobro zvučalo u teoriji. "Pitanje je koliko će ugljičnog dioksida izvlačiti iz atmosfere i koliki je njihov vlastiti ugljični otisak. Pretpostavljam da će većina CO2 samo proći kroz njihove bioreaktore. A i dušik proizvodni štetne emisije", kaže Allen.
Međutim, suosnivač Rowe ističe da je globalna potražnja za proteinima za prehranu životinja golema i da je njihovo krmivo u svakom slučaju održivija alternativa soji i ribljoj hrani. "Svakako je dobro što smanjujemo utjecaj na okoliš", poručio je Rowe.