Rastuća popularnost kriptovaluta mogla bi nerazmjerno utjecati na one zajednice najosjetljivije na klimatsku krizu, otkriva novo istraživanje.

Digitalna infrastruktura koja stoji iza najpopularnije kriptovalute, Bitcoina, troši energije koliko i cijeli Tajland. Njegov ugljični otisak sada je veći od industrije iskopavanja zlata, i porastao je s 22 megatone ekvivalenta CO2 2020. na 90 megatona godišnje 2021, stoji u istraživanju.

-Takvo potrošnja energije imati će negativne posljedice na najsiromašnije zajednice svijeta, a ne na one koji sudjeluju u Bitcoin špekulacija, tj. na globalni sjever- tvrde istraživači Peter Howson sa Sveučilišta Northumbria i Alex de Vries iz Digiconomista.

Rad predlaže nametanje nacionalnih i/ili međunarodnih zabrana 'rudarenja' kriptovaluta, te se naglašava kako je hitno potrebna učinkovita ekološka regulacija kriptovaluta, kako bi se smanjila opasnost od katastrofalnih klimatskih promjena, te da bi se pomoglo najsiromašnijima u svijetu prema održivom razvoju.

Podsjetimo, trgovanje kriptovalutama na području Europske unije je dopušteno, no to ne znači i da je u potpunosti reguliratno. Europska unija to želi promijeniti.

Novi prijedlog zakona prisilio bi kompanije koje se bave transakcijama kriptovaluta da prikupljaju podatke o pošiljateljima i primateljima kriptovaluta. To bi kriptovalute i kriptoimovinu učinilo lakšim za praćenje i kontroliranje.

Kako su pojasnili iz Europske komisije, ideja je da se tim prijedlogom zakona onemogući i zaustavi pranje novca i financiranje terorizma kroz kriptoimovinu.

Iako bi takva regulacija tržišta kriptovaluta mogla izazvati prilične probleme pružateljima usluga, treba istaknuti kako se to neće dogoditi preko noći. Prije svega, da bi prijedlog zakona bio prihvaćen, moraju ga prihvatiti sve članice EU i Europski Parlament, a nakon toga i proći određeno vrijeme (otprilike dvije godine) da se odredbe uvedu u nacionalno zakonodavstvo.

Do tad će tržište kriptovaluta vjerojatno i dalje funkcionirati kao i do sad.