Ledene police na Antarktiku na prvi pogled izgledaju nepomično i stabilno, no zapravo se one polako počinju pomicati zbog porasta globalnih temperatura.

Znanstvenici su zabrinuti jer se mješavina leda i snijega, znana kao mélange, a koji drži ledene police na okupu poput prirodnog lijepila, počinje topiti zbog sve viših temperatura.

Ta mješavina pomaže držati police zajedno, pričvršćujući ih na stijene i grebene. No kako su prošle godine prvi put zabilježene temperature iznad 20 stupnjeva Celzijusa, postoji bojazan da se ona počinje sve brže topiti uzrokujući pukotine i prijelome na santama leda Antarktika.

Istraživači u NASA -inom laboratoriju proučavali su rascjepe leda kako bi saznali više o ovom procesu. Njihov je rad pokazao kako je otapanje toga prirodnog ljepila vrlo vjerojatno uzrokovalo da se ledeni brijeg veći od 150 kilometra odvojio od ledene police Larsen C u zimu 2017.

Važnost ledenih polica za kontrolu razine mora ne može se podcijeniti. Prema istraživačima, ledene police djeluju kao prepreka ledenjacima iza njih, usporavajući njihovo pomicanje prema naprijed. Ledene police mogu ostati na mjestu tisućama godina, ali posljednjih desetljeća zbog povišenih temperatura i topljenja mélangea kretanje ledenih polica događa se mnogo brže, a pukotine se pojavljuju redovitije. Pukotine se zatim šire, sve dok se na kraju totalno ne puknu, te tako sante leda završe u oceanu. Ako se, poput Larsena B, cijela polica otkine, ledenjaci će otjecati u more, opasno podižući razinu vode.

Znanstvenici uključeni u studiju koristili su računalno programiranje za praćenje mogućih porasta temperature te su modelirali cijelu ledenu policu Larsen C koristeći opažanja iz NASA -ine operacije IceBridge i lokalnih satelita. Tim je zatim odabrao 11 rascjepa za daljnju dubinsku analizu, birajući onaj najtanji.

Znanstvenici su otkrili da se smjesa topi uglavnom zbog kontakta s oceanskom vodom. To otkriće pomoglo je stručnjacima da shvate zašto se mnoge ledene police na Antarktiku raspadaju desetljećima prije nego što se otopljena voda pojavi na njihovoj površini.Otkriće dokazuje i da bi Antarktik mogao biti još više ugrožen globalnim zatopljenjem nego što se ranije mislilo.

Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su ranije ove godine dogovor o zakonu o klimi prema kojem će Unija do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 1990. godinu.

-Sporazum pojačava našu globalnu poziciju lidera u suočavanju s klimatskom krizom. Kad se svjetski čelnici okupe na Dan planete Zemlje, EU će izaći s ovom pozitivnom viješću za koju se nadamo da će nadahnuti naše međunarodne partnere - izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.