Europski parlament dao je zeleno svjetlo novoj poljoprivrednoj politici EU-a.

Rasprava uoči glasanja o reformi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) trajala je tri sata i pokazala kako dišu političke grupacije u Parlamentu.

S jedne strane bili su pučani, socijaldemokrati i liberali koji su podržali prijedlog, a s druge strane manji politički klubovi zelenih, ljevice i desnice koji su mu se protivili.

Europski pučani su u suštini bili zadovoljni dogovorom do kojeg je došlo nakon čak tri i pol godine pregovaranja.

- EPP i pregovaračka ekipa se nemaju što crvenjeti i stidjeti. Ovaj međuinstitucionalni dogovor stvorit će ravnotežu između nužnog ekonomskog razvoja poljoprivrednog sektora i ruralnih područja, osigurati podršku za poljoprivrednika i omogućiti im pomoć u tranziciji poljoprivrede prema održivosti. Sustav potpore, financijske obveze i obveze kontrole ostaje zajedničke kako bi osigurale zaštitu tržišta. Osnažili smo instrumente borbe protiv prijevare,uključili po prvi puta pravo na pogrešku za poljoprivrednike i osmislili pričuvu za krizu od najmanje 450 milijuna eura kako bi se borili protiv krize - pobrojala je ukratko pučanka Anne Sander.

Pregovarači Europskog parlamenta su predstavili tri uredbe unutar reforme. Uredba o potporama za strateške planove predviđa da države članice osiguraju da najmanje 35 posto proračuna za ruralni razvoj i najmanje 25 posto izravnih plaćanja bude namijenjeno ekološkim i klimatskim mjerama.

Zastupnici su još osigurali da se minimalno 10 posto izravnih plaćanja koristi za potporu malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima, a najmanje tri posto proračuna ZPP-a ići će mladim poljoprivrednicima. Također su tražili da krizna pričuva s godišnjim proračunom od 450 milijuna eura bude spremna pomoći poljoprivrednicima kada im to zatreba zbog poremećaja cijenama na tržištu.

Hrvatski zastupnik u Parlamentu Tomislav Sokol (EPP) imao je zamjerki na raspoređivanje sredstava i smatra kako se preveliki značaj stavlja na ekološke i klimatske mjere.

- ZPP je odgovor Europe da se osigura pristojan standard za 22 milijuna poljoprivrednika te stabilna, raznovrsna i sigurna opskrba hranom za sve EU građane. No, danas su u središtu pažnje drugi prioriteti, poput otpornosti privredne proizvodnje na klimatske promjene, održivosti i ruralnog razvoja. Ne smijemo zaboraviti ono najvažnije, a to je osiguranje nesmetane isporuke kvalitetne hrane po pristupačnim cijenama. Pandemija je ukazala na važnost samodostatnosti u proizvodnji hrane. Reforme koje provodimo ne smiju ugroziti opskrbu hranom i dovesti do značajnog povećanja cijena. Postoji realna opasnost da se upravo to dogodi. Poljoprivrednici su bili i ostali najvažnija karika u lancu opskrbe hranom. Moramo ih gledati kao partnere, a ne kao neprijatelje u budućem razvoju - poručio je Sokol.

Što se tiče uredbe o 'horinzotalnoj regulaciji', ona bi trebala olakšati i pojednostaviti poštivanje pravila, te se pobrinuti da plaćanja u okviru ZPP-a budu transparentnija i financijski interesi EU-a bolje zaštićeni.

Izvjestitelj za regulaciju zajedničke organizacije tržišta Eric Andrieu (S&D) poručio je kako je reformom osigurano da se proizvođačima koji ne poštuju prava radnika uskraćuju subvencije.

- Prvi put u više od 30 godina, zahvaljujući zajedničkoj organizaciji tržišta u sklopu reforme ZPP-a, reforme odobrene danas značit će više regulacije tržišta nego deregulacija – kazao je Andrieu.

Kao rezultat pritiska Parlamenta, radnička pravila u poljoprivrednim sektorima bit će bolje praćena, a prekršaji kažnjavani zahvaljujući suradnji između nacionalnih inspektora rada i agencija za plaćanje ZPP-a.

Također, informacije o krajnjim korisnicima potpore EU-a bit će transparentnije nakon što se uvede alat za rudarenje podataka, kojemu će države članice dobiti pristup i koji pomaže identificirati rizik od prijevare unakrsnom provjerom informacija u javnim bazama podataka.

Tijekom pregovora zastupnici u Europskom parlamentu isticali su da će jačanje biološke raznolikosti i pridržavanje zakona i obveza EU-a o okolišu i klimi biti ključni za provedbu reformirane zajedničke poljoprivredne politike koja će stupiti na snagu 2023. godine.

To znači da će se poljoprivrednici morati pridržavati praksi prihvatljivih za klimu i okoliš, a Komisija će procjenjivati jesu li nacionalni strateški planovi ZPP-a u skladu s tim obvezama.

Najveće kritike zastupnici zelenih i ljevice uputili su na raspoređivanje sredstava, ističući kako nije dovoljno sredstava namijenjeno da se osigura tranzicija prema održivijoj poljoprivredi te da će se i dalje sredstva isplaćivati prema veličini zemljišta, odnosno onaj koji ima veće zemljište dobit će i više novaca.

Sadašnja pravila ZPP-a produžena su 31. prosinca 2020. i zamijenjena prijelaznim pravilima do kraja 2022. Nakon što ih Vijeće odobri, nova pravila će se primjenjivati ​​od 1. siječnja 2023. godine.