Bila je ovo još jedna rekordna godina za obnovljive izvore energije, unatoč pandemiji Covid-19 i rastućim troškovima sirovina diljem svijeta, pokazuju podaci Međunarodne energetske agencije (IEA).

Oko 290 gigavata (GW) novih infrastruktura za proizvodnju obnovljive energije, uglavnom u obliku vjetroturbina i solarnih panela, instalirano je diljem svijeta ove godine, čime je srušen prošlogodišnji rekord. Ako se trendovi nastave ovakvim tempom, kapacitet proizvodnje obnovljive energije premašit će kapacitet fosilnih goriva i nuklearne energije zajedno, i to do 2026.

Nove klimatske i energetske politike u mnogim zemljama diljem svijeta potakle su rast vjetroelektrana, a mnoge vlade su postavile veće ambicije za smanjenje emisija stakleničkih plinova tijekom klimatskog summita UN-a Cop26 u Glasgowu prošlog mjeseca. Međutim, ova razina rasta još uvijek je samo nije dovoljna za dogovoreno smanjenje neto nulte emisije ugljika do sredine stoljeća.

-Ovogodišnji rekordi još su jedan znak da se pojavljuje nova globalna energetska ekonomija. Visoke cijene roba i energije koje danas vidimo predstavljaju nove izazove za industriju obnovljivih izvora, ali povišene cijene fosilnih goriva također čine obnovljive izvore još konkurentnijima- rekao je Fatih Birol, izvršni direktor IEA.

Kina, najveći svjetski emiter ugljika, ove je godine instalirala najviše novih kapaciteta za obnovljive izvore energije, a sada se očekuje da će dostići kapacitet od 1.200 GW vjetroelektrana, i to do 2026.

Indija je također doživjela snažan rast kapaciteta obnovljivih izvora energije u prošloj godini, ali njezin cilj – postavljen na Cop26 – da dosegne neto nulu do 2070. mnogi također smatraju nedovoljnim.

-Rast obnovljivih izvora energije u Indiji je izvanredan, podržavajući novonajavljeni cilj vlade da do 2030. dosegne kapacitet obnovljive energije od 500 GW i naglašava širi potencijal Indije da ubrza svoju tranziciju prema čistoj energiji- ipak je optimističan Birol.

Europski parlament je oduvijek snažno podupirao zajedničku energetsku politiku koja se bavi pitanjima dekarbonizacije, konkurentnosti, sigurnosti i održivosti. U lipnju 2021. godine Parlament je usvojio Europski zakon o klimi. koji političku predanost o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. iz Europskog zelenog plana mijenja u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećava cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.