Problem otpada je gorući problem, ne samo u Hrvatskoj nego i na globalnoj razini. Na otocima i u malim sredinama puno lakše primjećujemo veličinu problema, a otežan odvoz ne pridonosi situaciji.

Uvod je to u otočni dijalog koji je na temu gospodarenja otpadom putem Facebooka uživo organizirala udruga Pokret otoka, čija predsjednica Maja Jurišić je i vodila razgovor. Njezini gosti su bili Marin Spetič, voditelj projekta Plastic Smart Cities Croatia u Udruzi Sunce Split, Marko Šundov, predstavnik Udruge “Čista Hrvatska” za Dalmaciju koja djeluje kao savjetodavna i stručna potpora u području gospodarenja otpadom i zaštitom voda te Neven Kruljac, član uprave društva “Komunalne usluge Cres Lošinj”.

- Naš najveći otok ima samo 3000 stanovnika, a da pokrijemo sve pozicije na otočju potrebno je proći puno kilometara i nautičkih milja. Glavni problem za sve otoke je odvoz u špici sezone. Svi kapaciteti moraju biti prilagođeni za 1. kolovoza kad se prikupe velike količine otpada, a u ostalom dijelu godine kapaciteti su malo iskorišteni, što stvara velike troškove, to je univerzalni problem. Problem je i što su povećani troškovi odvoza glomaznog otpada. Također kod ručnog razvrstavanja nemoguće je prepoznati sve vrste plastike, vani postoje tehnologije koje je prepoznaju i sortiraju, ali to su skupi strojevi koji nisu isplativi na malim količinama – rekao je Neven Kruljac prezentirajući iskustva i poteškoće iz prakse.

Zahtjevno područje

Ta komunalna tvrtka bavi se organizacijom sustava odvojenog prikupljanja otpada na vrlo zahtjevnom području, uz velike otoke s malim brojem stanovnika – Cres i Mali Lošinj tu su i udaljeni otoci: Susak, Unije, Ilovik Male i Vele Srakane. Sudjelovali su u pripremi i realizaciji projekata izgradnje pretovarnih stanica, reciklažnih dvorišta i sanacije odlagališta te pripremi projekata sortirnice, bioplinskog postrojenja i kompostane.

Marko Šundov je istaknuo kako neplansko gospodarenje otpadom smanjuje potencijal prostora, a na otocima je taj prostor itekako vrijedan. Otpadom se, kako je rekao, barata tako da se iz točke A prebaci u točku B i tako se dugoročno ne stvara vrijednost koja se može oporavljati.

Kao znanstvenik pokrenuo je niz inicijativa na uspostavljanju Nacionalnog sustava podrške prostornom odlučivanju (NSPPO). Također kao predstavnik Udruge “Čista Hrvatska” za Dalmaciju razvija inicijalne koncepte projekata kružnog gospodarenja otpadom kao što su: KRTO (Kružno Recikliranje Tekstilnog Otpada), KUBO (Kružno Upravljanje Biorazgradivim Otpadom), KRK (Kružno Recikliranje Kompozita), Virtualni institut za upravljanje otočnim i priobalnim prostorom RH i sl.

Marin Spetič ukazao je na problem otpada u moru koji u 80-postotnom iznosu dolazi s kopna dok se 20 posto stvara na moru kroz neke industrije i sl.

- Plastika u moru se usitnjava u mikroplastiku, u novije vrijeme istražuje se i nanoplastika. Neki podaci govore da tjedno kroz prehranu unosimo u organizam mikroplastiku u veličini kreditne kartice ili kemijske olovke ako vam je to lakše vizualizirati – kazao je Spetič.

Udruga Sunce projekt Plastic Smart Cities Croatia provodi u suradnji s WWF Mediterranean i dva hrvatska grada, Trogirom i Dubrovnikom. Cilj je projekta doprinijeti smanjenju plastičnog otiska u različitim segmentima društvenog života lokalne zajednice te potaknuli upotrebu alternativnih rješenja za jednokratnu plastiku, odnosno poduzeti mjere za sprječavanje dotoka plastike u prirodu do 2030. godine.

Pet prioriteta

- Pet je prioriteta u gospodarenju otpadom. Prva dva su smanjiti otpad, a potom ponovno ga upotrijebiti. Ta dva koraka na otocima su posebno važna. Svatko od nas može na razne načine smanjiti otpad– istaknuo je Spetič.

Govoreći o tome kako spriječiti da neki otpad dođe u prostor, Šundov je skrenuo pozornost na stimuliranje proizvođača kako bi proizvodili ono što ima veću biorazgradivost, a da to bude cjenovno dostupnije. Naglašena je i potreba smanjenja korištenja ambalaže, ali je primijećeno i kako je porastom online trgovine porasla i količina otpada.

U ovom otočnom dijalogu bilo je riječi i o recikliranju, odnosno ponovnoj uporabi proizvoda, iznesena su i razna rješenja koja se primjenjuju u svijetu.

Sugovornici su se složili i da treba voditi računa o specifičnostima svake sredine.

- Imamo puno volje i nismo umorni u odvojenom prikupljanju otpada. Ljudi promišljaju o tome, važno je da nas regulativa u tome ne ometa. Ne može se sve staviti u jedan okvir - kazao je Neven Kruljac.

- Promišljeni lokalni pristup donosi pravo rješenje i korak naprijed – naglasio je Marin Spetič.

- Otpad neće nestati, moramo znati s njim živjeti. Nema idealnog rješenja, samo optimalno postoji. Prostor je najvažniji resurs i ne smijemo ga ugroziti – zaključio je Marko Šundov.

Kružno gospodarstvo

Europska unija opredijelila se za poticanje kružnog gospodarstva, u kojem se vrijednost proizvoda, materijala i sredstava održava u gospodarstvu što je dulje moguće. EU proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada godišnje, uglavnom iz kućanstava.

Kad je Europski parlament 2018. donosio zakon o tome, zacrtano je i kako do 2025. godine najmanje 55 posto komunalnog otpada (iz kućanstava i poduzeća) treba reciklirati. Taj cilj će se povećati na 60 posto do 2030. i 65 posto do 2035. godine. 65 posto ambalažnog materijala morat će se reciklirati do 2025. i 70 posto do 2030. godine. Za određene ambalažne materijale kao što su papir i karton, plastika, staklo, metal i drvo, zastupnici su predložili zaseban cilj recikliranja.

U skladu s ciljem klimatske neutralnosti EU-a do 2050. u okviru Zelenog plana Europska komisija predložila je u ožujku 2020. novi akcijski plan za kružno gospodarstvo, s naglaskom na sprečavanju nastanka otpada i gospodarenju otpadom, s ciljem poticanja rasta, konkurentnosti i globalnog vodstva EU-a u tom području.

U veljači 2021. Europski parlament je pozvao na stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za 2030. za upotrebu i potrošnju materijala.

Prema izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o komunalnom otpadu za 2019., u Hrvatskoj je specifična količina komunalnog otpada po stanovniku posljednjih šest godina u porastu, te u 2019.godini iznosi 444 kg po stanovniku, odnosno 1,2 kg po stanovniku dnevno.

Udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (uključujući i mješoviti otpad poput glomaznog otpada, otpada od čišćenja ulica i dr.) u 2019. godini iznosio je 37 posto. Riječ je o porastu od 6 posto u odnosu na 2018. godinu, što još uvijek nije dovoljno za ostvarenje cilja iz Plana gospodarenja otpadom RH da se do 2019. godine odvojeno sakupi 44 posto komunalnog otpada.