GLOBALNA AKCIJA

Metodom razbijanja šifri iz 2.svjetskog rata otkriveno je da postoji 14 posto više vrsta drveća nego što se vjerovalo

Trećina neotkrivenih vrsta drveća je rijetka, što znači da bi ono moglo biti ranjivo uslijed klimatskih promjena

Šume Barbadosa, ilustracija

 -/Huber Images/Profimedia

Procjenjuje se da na Zemlji postoji oko 73.300 vrsta drveća, od kojih 9.000 tek treba biti otkriveno. Do toga su zaključka znanstvenici došli zahvaljujući trudu tisuća istraživača koji su pri prebrojavanju drveća koristili tehnike razbijanja šifri iz Drugog svjetskog rata. Riječ je o Good-Turingovoj procjeni frekvencije, koju su kreirali razbijač šifri Alan Turing i njegov pomoćnik Irving Good dok su pokušavali probiti njemačke kodove za stroj Enigma. Teoriju je razvila tajvanska statističarka Anne Chao.

Istraživači koji su radili na terenu u 90 zemalja prikupili su informacije o 38 milijuna stabala, često hodajući danima i kampirajući na nepristupačnim mjestima. Studija je pokazala da postoji oko 14% više vrsta drveća nego što je ranije prijavljeno i da je trećina neotkrivenih vrsta drveća rijetka, što znači da bi ono moglo biti ranjive uslijed klimatskih promjena.

-Prebrojavanje broja vrsta drveća u svijetu je poput slagalice s dijelovima koji se šire po cijelom svijetu- kazao je Jingjing Liang, vodeći autor rada i profesor kvantitativne šumske ekologije na Sveučilištu Purdue u Indiani.

Unatoč tome što su među najvećim i najrasprostranjenijim organizmima, još uvijek postoje tisuće stabala koje treba otkriti, a prema radu objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), vjeruje se da je 40% nepoznatih vrsta u Južnoj Americi.

Čini se tako da Amazonski bazen ima najveću raznolikost vrsta drveća na lokalnoj razini, s 200 vrsta drveća po hektaru. Istraživači vjeruju da bi to moglo biti zato što je riječ o toplom, vlažnom okruženju pogodnom za podržavanje šireg spektra vrsta. Znanstvenici su svejedno zabrinuti jer vjeruju da će mnoga vrsta drveća nestati prije nego što budu dokumentirana.

Upravo su sadnja stabla jedna od najboljih načinana nadoknade emisija CO2. Zato je ovim putem vrijedno spomenuti projekt CO2MPENSATING BY PLANTING. Sadnjom prvih od nekoliko tisuća planiranih stabala na području zagrebačkog naselja Demerje, provedenom u studenom 2021. Savez izviđača Hrvatske uz pokroviteljstvo Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj započeo je provedbu spomenutog projekta. Cilj je pridonijeti ukupnom smanjenju emisija ugljičnog dioksida (CO2) i borbi protiv razornog učinka klimatskih promjena. Sudionici projekta obvezali su se izračunati vlastiti ugljični otisak te donijeti i provesti mjere za smanjenje vlastitih emisija CO2, a jedan od alata u tom procesu je i sadnja stabala.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. lipanj 2022 17:58