Posidonia oceanica, endemska vrsta Sredozemnog mora, morska je cvjetnica čije livade čine jedno od najvažnijih staništa u moru. Ime je dobila prema grčkom bogu mora, Posejdonu, dok je u narodu poznatija pod nazivima lažina, voga, purola ili purić. Često se za nju pogrešno misli da je alga. No ona je cvjetnica čiji plodovi izgledom podsjećaju na maslinu i zato ih u Italiji zovu morskim maslinama, objavila je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce pojašnjavajući zašto je važno provesti monitoring.

- Njene livade tvornice su kisika pa ih zbog toga nazivamo i plućima mora. Procijenjeno je da 1 četvorni metar ove morske cvjetnice proizvede čak 14 litara kisika. Na listovima posidonije se može naći preko trideset vrsta alga. Livade posidonije su obitavališta, mrjestilišta, rastilišta i hranilišta za više od 100 vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj. Među njenim listovima, možemo pronaći razne puževe, školjkaše, zvjezdače i brojne druge vrste beskralježnjaka – navedeno je na stranicama Udruge Sunce.

Također je pojašnjeno kako stabljika posidonije raste 1 cm godišnje, dok je za razvijanje kolonije potrebno čitavo stoljeće. Pojedine livade stare su i preko tisuću godina i jedan je od najdugovječnijih organizama u moru. Znanstvenici iz njenih listova dobivaju niz informacija iz područja biologije, ali i klimatologije, oceanografije, geologije i geografije.

Uz ostalo, istaknuto je i kako je posidonija indikator za čistoću mora, a njezina antibakterijska svojstva doprinose zdravlju morskog okoliša, što je bitno i za kupače.

Korijeni posidonije u moru sprečavaju eroziju, stoga neke od najpoznatijih plaža na našoj obali, poput Zlatnog rata na Bolu, svoje postojanje duguju upravo njoj, ističu u Udruzi Sunce.

- Poput kopnenih biljaka, posidonija gubi lišće i obnavlja ga svake godine, a odbačeno lišće krajem ljeta i početkom jeseni akumulira se na obali. Pokazalo se da naplavljene naslage lišća imaju veliku važnost u ublažavanju djelovanja erozije, odnosno odnošenju i trošenju sedimenta s obale, posebno za vrijeme jakih valova. Također, brojni organizmi hrane se organskim detritusom koji nastaje raspadanjem naplavljenog lišća – pojasnili su.

Ronilacka lokacija Mali Cutin, morska trava posidonija

Ivana Nobilo/Cropix

Nadalje istaknuto je kako se “posidonija, izvor života, svjedokinja morske povijesti i preduvjet budućnosti”, nalazi pod sve većim negativnim pritiskom.

- Čovjek nasipavanjem obala, betonizacijom, izgradnjom lučica i marina, ispuštanjem otpadnih voda, uzgajalištima riba i školjkaša te korištenjem pojedinih ribolovnih alata, uništava njene livade – istaknuto je uz ocjenu kako je sidrenje najveća prijetnja opstanku posidonije. Dok se sidro ne uhvati ono se povlači po morskom dnu i ore po posidoniji. Nakon što se sidro zakači za dno, sidreni lanac vuče se po dnu i kosi posidoniju. Prilikom izvlačenja sidra, događa se novo oranje i tako se uništava livada posidonije.

Također je navedeno kako osim toga, veliku opasnost za livade morske cvjetnice predstavljaju i invazivne vrste koje se rasprostranjuju pomoću balasnih voda i prenošenjem sidrima, a klimatske promjene i zatopljavanje mora pogoduju njihovom razmnožavanju. Među invazivnim vrstama posebno se ističe alga Caulerpa cylindracea koja prodire u livade posidonije, guši je i preuzima njezino stanište.

- Preduvjet za provedbu zaštite i održivog upravljanja je monitoring. Pomoću transekta i kvadrata mjeri se pokrovnost, gustoća livade i bilježe se negativni utjecaji. Ovakva mjerenja, treba provoditi kontinuirano kako bi se mogle pratiti promjene u morskom okolišu i na temelju njih donijeti mjere zaštite – ističu u Udruzi Sunce.

Navedeno je i kako je u sklopu usluge 'Monitoring morske cvjetnice Posidonia oceanica na području Parka prirode Telašćica', u razdoblju od 21. do 24. lipnja 2021., Udruga Sunce provela peto uzastopno praćenje stanja livada posidonije unutar Parka prirode Telašćica. U razdoblju od 23. do 27. kolovoza 2021. ronili su unutar Nacionalog parka Mljet, gdje su proveli uslugu 'Monitoring morske cvjetnice Posidonia oceanica na području Nacionalnog parka Mljet'. Monitoring se, kako su podsjetili, proveo u uvalama Međuporat, Luka Polače, Lokva i Srednja.

Dodajmo kako je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navedeno kako je je prema podacima IPBES-a i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama morska biološka raznolikost ozbiljno ugrožena. Parlament je upozorio i kako je Europska agencija za okoliš izdala upozorenja o trenutačnom stanju degradacije europskog morskog okoliša i nužnosti hitne obnove naših morskih ekosustava rješavanjem pitanja utjecaja ljudskih aktivnosti na morski okoliš budući da su morska žarišta kao što su koraljni grebeni, šume mangrova i dna prekrivena morskom travom vrlo narušena i ugrožena klimatskim promjenama i onečišćenjem.

Parlament, kako je navedeno, snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 posto morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 posto morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom.

Također naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te u skladu sa znanstveno utemeljenim kriterijima i potrebama biološke raznolikosti, uzimajući u obzir razlike u veličini i udjelu prirodnih područja u svakoj državi članici te regionalne i lokalne okolnosti.