ŽIVOT NA SJEVERU

Laponija se zagrijava brže od ostatka planete, a sobovi su svake godine sve mršaviji i manji

Toplije zime znače više kiše, a kada kiša padne na snijeg, on se smrzava, i time onemogućava sobove da dođu do hrane

Sobovi u Laponiji

 Tbkmedia.de/Alamy/Profimedia

Budući da se Arktik zagrijava tri puta brže od ostatka planeta, stočari koji se bave uzgojem sobova u finskoj Laponiji već vide posljedice klimatskih promjena.

Dvadesetogodišnje istraživanje sobova na norveškom arhipelagu Svalbard koje je proveo Institut James Hutton 2016. otkrilo je da su sobovi već postali manji i lakši. A istraživači vjeruju da su za to krive klimatske promjene.

Pokušaj ograničavanja globalnog zagrijavanje na 1,5C bio je "sveobuhvatni cilj" COP26 - koji je Glasgowska deklaracija uspjela održati na životu. Znanstvenici kažu da nam održavanje globalnog zatopljenja na ovoj razini može pomoći da izbjegnemo ili barem umanjimo neke od najkatastrofalnijih posljedica klimatskih promjena.

No prema Finskom meteorološkom institutu, prosječne temperature u Laponiji već su porasle za 1,5 C u posljednjih 150 godina.

-Već najmanje 20 do 30 godina, zime postaju sve nestabilnije- kaže Anne Ollila, iz Laponije, a koja se bave uzgojom sobova.

Toplije zime znače više kiše. Kada kiša padne na snijeg, on se smrzava, i tada sobovi ne mogu prodrijeti ispod leda. To znači da ga životinje ne mogu namirisati ili iskopati. Kao rezultat toga, istraživači vjeruju da sobovi gladuju, pobacuju telad ili rađaju mnogo lakše mlade.

U državi ima oko 200.000 sobova i oko 4.400 vlasnika, prema podacima Finske udruge stočara. Stočari sada strahuju da bi klimatske promjene, u kombinaciji s već prisutnom ekspanzijom rudarske industrije, mogle značiti kraj njihova načina života.

U rezoluciji o uspostavi antarktičkih zaštićenih morskih područja i očuvanju biološke raznolikosti Južnog oceana, usvojenoj s 588 glasova za, 21 protiv i 79 suzdržanih, Europski parlament na ovotjednoj plenarnoj sjednici naglašava da ekosustavi i biološka raznolikost na Antarktici i u Južnom oceanu imaju iznimnu vrijednost i znanstvenu važnost te da je Weddellovo more ključno za globalna oceanska strujanja i svjetsku klimu, te je važno osigurati njihovu brzu i učinkovitu zaštitu.

Parlament, kako je navedeno u rezoluciji, izražava punu potporu naporima koje su Europska unija i njezine države članice, te Australija, Norveška, Ujedinjena Kraljevina, Urugvaj, Sjedinjene Američke Države i Novi Zeland uložili za uspostavu dvaju novih zaštićenih morskih područja u istočnoj Antarktici i Weddelovu moru u Antarktičkom oceanu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2022 22:54