SVE UNIŠTENO

Mrazovi u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču i izvozniku kave, već su rezultirali poskupljenjem kave u New Yorku
Smrznute plantaže kave u brazilskoj regiji Minas Gerais
 Douglas Magno/Afp/Profimedia

Snijeg koji je pao na jugu Brazilu začudio je, pa i obradovao lokalno stanovništvo, koje nije naviklo na snježne padaline. No najniže temperature u gotovo trideset godina i snježne padaline u očaj su bacile brazilske poljoprivrednike kojima sada propadaju usjevi kave, šećera i voća. Poljoprivreda je, inače, najjača ekonomska grana Brazila. Cijene kave i šećera na burzi su već porasle, što znači da bi se više cijene mogle prenijeti na potrošače diljem svijeta kako bi se nadoknadio manjak.

Mrazovi u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču i izvozniku kave, već su rezultirali poskupljenjem kave u New Yorku, i to prvi put nakon 2014.

U regiji Minas Gerais, najbogatijoj brazilskoj regiji i centru proizvodnje kave u Brazilu, planataže kave prekrile su smeđe mrlje izazvane mrazom, što znači da će najgore hladno vrijeme u gotovo 30 godina naštetit će proizvodnji barem sljedeća dva usjeva, slažu se brazilski agronomi.

Adriano de Rezende, tehnički koordinator u zadruzi za kavu Minasul, procijenio je da je između 20 i 30 posto usjeva u toj regiji pogođeno neuobičajeno niskim temperaturama, potaknuvši najgore mrazeve od 1994.

"Bilo je gore nego što sam zamišljao", rekao je Rezende nakon što je u četvrtak preletio regiju

U Minas Geraisu proizvodi se oko 40 posto brazilske kave Arabice, inače vrste koju koriste goleme korporacije kao što su Starbucks i Nestlea.

Procjenjuje se da će sektor kave u Minas Geraisu izgubiti 5 do 6 milijardi reala (971,5 milijuna -1,17 milijardi američkih dolara) zbog izgubljene proizvodnje.

Kako bi se zaštitil od mogućih vremenskih nepogoda, ali i dodatno osnažili poljoprivredu, zajednička politika Europske unije u procesu je reforme kojom se nastoji potaknuti održiva proizvodnja te stvoriti preduvjeti za bolju reakciju sektora na sadašnje i buduće izazove.

Europski parlament, među ostalim, smatra kako bi najmanje 30 % sredstava za izravna plaćanja trebalo biti namijenjeno ekološkim programima. Zastupnici se zalažu i za postupno smanjenje isplata velikim gospodarstvima, za potpore malim proizvođačima i mladim poljoprivrednicima, te predlažu osnivanje savjetodavnih službi za poljoprivredna gospodarstva u svim državama članicama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 04:21