Na Konferenciji o ruralnom razvoju, poljoprivredi i teritorijalnoj koheziji, koja je održana u okviru parlamentarne dimenzije predsjedanja Portugala Vijećem Europske Unije, sudjelovale su predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir i potpredsjednica Ružica Vukovac.

Kako su izvijestili iz Odbora, zastupnice su sudjelovale u raspravi o reformskom paketu Zajedničke poljoprivredne politike Europske Unije i utjecaju koji će ambiciozni ciljevi europskog Zelenog plana, Strategije od polja do stola i Strategije biološke raznolikosti EU 2030. imati na europsku poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivrednike. Od portugalskog predsjedanja velika su očekivanja te se svi nadaju da će upravo oni uspjeti postići dogovor u ime Vijeća s Europskom komisijom i Europskim parlamentom oko nove reformirane Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Janusz Wojciechowski naglasio je da su ciljevi postavljeni Zelenim planom, Strategijom od polja do stola i Strategijom bioraznolikosti politički ciljevi Unije oko kojih je potrebna suradnja kako bi se ostvarili ambiciozni ekološki i klimatski ciljevi.

- Zato je europske poljoprivrednike potrebno poticati na primjenu održivih ekoloških praksi za što mogu iskoristiti dio izravnih plaćanja. Svi nacionalni strateški planovi trebaju biti potkrepljeni indikatorima koji su mjerljivi i doprinose održivosti, a Komisija će provjeravati drže li se države članice Zelenog plana. Pred nama je konačni dogovor oko izgleda Zajedničke poljoprivredne politike, a Europska komisija odlučna je u ispunjavanju svojih političkih obveza te se nada skorom postizanju dogovora - rekao je povjerenik za poljoprivredu Europske komisije.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog Parlamenta, Norbert Lins, podsjetio je kako u Uniji dnevno s radom prestane 1000 poljoprivrednih gospodarstava, a samo 1 od 6 europskih poljoprivrednika mlađi je od 30 godina dok je većina poljoprivrednika starija od 65 godina.

- Zato nam je u budućnosti potrebna koordinacija između kohezijskih, poljoprivrednih i politika ruralnog razvoja kako bi se učinkovito provela generacijska obnova ruralnih područja, održali zdravi ekosustavi i osigurala održivost i otpornost europske poljoprivrede - rekao je Lins. Dodao je da Zeleni plan predviđa preciznu poljoprivredu i mogućnosti ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, a za to su ključni istraživanje i znanost. Rekao je da nam je potrebno restrukturiranje poljoprivrede kako redistribucija ne bi bila potrebna.

- Ključ opstanka sela i održive poljoprivredne proizvodnje je generacijska obnova sela - istaknula je Marijana Petir i rekla kako je potrebno financijskim potporama potaknuti starije članove obiteljskog gospodarstva da vlasništvo prenesu na mlađe kao i poticati mlade da se počnu baviti poljoprivredom. Dodala je da je uz novac, mladima potrebno omogućiti da uđu u posjed poljoprivrednog zemljišta, da imaju poštene uvjete na tržištu i pristup jeftinom kapitalu. Založila se za ulaganje u obrazovanje mladih za korištenje održivih modela poljoprivredne proizvodnje i zapošljavanje mladih agronoma i šumara u okviru savjetodavnih službi, čime bi se otvorila radna mjesta na selu i pomoglo poljoprivrednim gospodarstvima u njihovoj tranziciji prema digitalnom i zelenom.

- Osim ulaganja u brzi internet, potrebno je ulagati i u osnovnu društvenu, komunalnu i socijalnu infrastrukturu. Treba financirati projekte koji će ljudima doista biti korisni i o čijoj realizaciji ovisi njihova odluka hoće li živjeti na selu, a kao najveći prioritet nameće se potreba za obnovom prometnica koje su na selu u katastrofalnom stanju - istaknula je Petir. Ona je stava da se smanjenje ugljičnog otiska može postići snažnijom podrškom kratkim lancima opskrbe hranom koji mogu doprinijeti da hrana od polja do stola stigne u kratkom vremenu, da bude lokalno proizvedena, svježa i s visokom nutritivnom vrijednošću.

- Male farme koje mogu garantirati sigurnost opskrbe kvalitetnom i zdravom hranom, osnažiti ruralna područja i očuvati teritorijalnu, biološku i kulturnu raznolikost ključne su za europsku poljoprivredu, a Europska Unija mora vratiti političku sposobnost za donošenje odluka o reguliranju poljoprivrednih i prehrambenih tržišta - istaknula je Ružica Vukovac.

Iz tog razloga potrebno je povećanje broja malih i srednje velikih poljoprivrednih gospodarstava u Uniji, pravednija raspodjela poljoprivrednih resursa, stvaranje strateških zaliha hrane, ali i revizija europske međunarodne trgovinske politike kako bi se osigurala ujednačenost socijalnih i ekoloških standarda poljoprivredno prehrambenih proizvoda na europskom tržištu.

U raspravama sudionika ukazano je na važnost pravedne tranzicije koja će izbalansirati postojeće regionalne različitosti i istovremeno omogućiti provođenje politika održivosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Bez značajnijih promjena u europskoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici teško će se postići zadani klimatski i okolišni ciljevi, pa je uz smanjenje uporabe pesticida, gnojiva i antibiotika, racionalizaciju korištenja voda i održivo upravljanje poljoprivrednim zemljištem potrebno kroz javne politike preoblikovati i prehrambene obrasce Europljana kako bi se povećala svijest potrošača o zdravstvenim, klimatskim i okolišnim utjecajima izbora hrane, a potrošači usmjerili prema zdravijoj ishrani. Dodatan izazov predstavljat će i primjena kružnih načela bioekonomije u proizvodnji, kao i smanjenje rasipanja i gubitaka hrane.