BRAČNA KRIZA

Klimatske promjene uništile obiteljski život inače monogamnih albatrosa: ‘Sve više se rastaju‘

Zbog sve toplijeg mora, ptice teško nalaze hranu i moraju letjeti dalje u lov, što povećava stres koji loše utječe na njihovu vezu

Par albatrosa; ilustracija

 -/Ardea/Profimedia

Albatrosi, poznati po svojoj monogamnosti, u posljednje se vrijeme sve češće 'razvode', a znanstvenici kažu da bi uzrok tome moglo biti globalno zagrijavanje, piše Guardian.

Nova studija Kraljevskog društva kaže da klimatske promjene i zagrijavanje voda povećavaju stopu raspadanja veza parova albatrosa. U normalnim okolnostima, samo se između jedan i tri posto veza raspadne zato što jedna od ptica pronađe novog partnera.

No u godinama s neuobičajeno visokom temperaturom vode, taj je prosjek narastao na čak 8 posto parova koji su se rastali. Studija je tijekom 15 godina proučavala divlju populaciju od 15.500 parova albatrosa koji se gnijezde na Falklandskim otocima.

Za morske ptice toplije vode znače i manje ribe, manje hrane i suroviji okoliš, zbog čega preživi manje pilića. Kod ptica se povećava i razina hormona stresa jer su prisiljeni ići dalje u lov.

S obzirom da su jedni od najvjernijih partnera u životinjskom carstvu, ljubavni život albatrosa već je dugo predmet znanstvenog proučavanja.

'Postoje sve te stvari koje nam se čine vrlo ljudskima', kaže dr. Graeme Elliot, glavni znanstveni savjetnik u novozelandskom Odjelu za očuvanje prirode, koji već tri desetljeća proučava albatrose koji žive u toj zemlji.

Neugodna faza

Te su ptice prilično podložne antropomorfizmu: žive 50-60 godina, imaju dugu, neugodnu tinejdžersku fazu dok uče kako zavesti bračnog druga kroz ples te odlaze na dugogodišnja putovanja daleko od kuće dok sazrijevaju. Kad nađu partnera, to obično bude za čitav život i glasno slave pozdravljajući ga kad se vrati nakon dugog izbivanja.

Ali sada sve više preuzimaju još jednu osobinu koja se može činiti nalik ljudskoj: pod stresom zbog klimatske krize, izbivajući sve dulje u potrazi za hranom i suočeni s brojnim logističkim poteškoćama partnera na putu, neki parovi vrlo teško održavaju svoj odnos.

Francesco Ventura, istraživač na Sveučilištu u Lisabonu i suautor studije Kraljevskog društva, rekao je da su istraživači bili iznenađeni kada su saznali da su toplije vode povezane s neuobičajeno visokim stopama razdvajanja parova albatrosa, čak i kada se uračuna nedostatak ribe.

Do raspada para albatrosa obično bi dolazilo nakon reproduktivnog neuspjeha, rekao je Ventura. Ako par nije uspio izleći pile, imao je veće šanse da se rastane. Manje hrane za ptice moglo bi dovesti do više neuspjeha. No istraživači su bili iznenađeni kada su otkrili da čak i kada se to uzme u obzir, više temperature vode imaju dodatni učinak – povećavaju stopu 'razvoda' čak i kada je reprodukcija bila uspješna.

Dva moguća razloga

Ventura je naveo dva moguća razloga – prvi je taj da su tople vode prisiljavale ptice da dulje love i lete dalje. Ako se ptice tada nisu uspjele vratiti na sezonu razmnožavanja, njihovi partneri pronašli su nekog novog. Uz to, kad su vode toplije i kad je okruženje surovije, hormoni stresa albatrosa rastu. Ventura je rekao da ptice to mogu osjetiti i za to okriviti svoga partnera.

'Predlažemo hipotezu o okrivljavanju partnera kad ženka osjeća ovaj fiziološki stres i pripisuje te veće razine stresa lošem radu mužjaka', kaže Ventura.

Istraživanje se pojavilo u trenutku kad su mnoge populacije albatrosa diljem svijeta u nevolji. 'Njihov broj opada', kaže Elliot. Populacije lutajućih albatrosa koje je proučavao opadaju po stopi od 5-10 posto svake godine, a to traje otprilike od 2005. Taj pad je rezultat manje količine plijena, zagrijavanja mora i sve češćeg susreta s tunolovcima koji slučajno hvataju i ubijaju ptice.

Pad broja populacije mijenjao je obrasce parenja ptica i na druge načine, rekao je Elliot, s pojavom više homoseksualnih veza. 'Na otoku Antipodes imamo sve više muško-muških parova, što prije nismo imali', rekao je. 'Određeni postotak mladih mužjaka uparuje se s drugim mužjacima jer ne mogu pronaći partnericu.'

Studija Kraljevskog društva proučavala je populaciju albatrosa na Falklandskim otocima, gdje je njihov broj još uvijek velik i gdje rastave veza nisu katastrofalne, a ptice su mogle pronaći druge partnere. No, rekao je da bi se ista dinamika mogla primijeniti na druge populacije albatrosa i imati štetniji učinak tamo gdje je broj ptica manji.

'Ako govorimo o populaciji s mnogo manjim brojem parova za razmnožavanje, taj bi prekid veze mogao definitivno izazvati neke poremećaje u redovitim procesima razmnožavanja', rekao je.

Elliot se nada da bi simpatija koju ljudi gaje prema albatrosima mogla potaknuti promjene u ponašanju kako bi se uklonile ekološke prijetnje s kojima se ptice suočavaju – posebice klimatske promjene i ribolov na tune. 'Potrebna nam je međunarodna kampanja za spašavanje ovih ptica', kaže Elliot. 'Ako nešto ne učinimo, albatrosi će izumrijeti.'

Kada smo kod prica valjda podsjetiti kako je Europski parlament 2020. izglasao zabranu upotrebe olovnog streljiva u močvarama i ostalim vlažnim staništima širom EU. Takav rezultat spas je milijunima ptica, ali i zaštita zdravlja ljudi i prirode.

Ovaj rezultat je izazvao krajnje desničarsku skupinu Identitet i demokracija (ID) koja je podnijela prigovor, o kojem se glasalo u srijedu navečer. U konačnom glasovanju 499 zastupnika u Europskom parlamentu glasalo je za zabranu olova u vlažnim staništima širom EU, 153 protiv, a 39 ih je bilo suzdržano.

REACH odbor Europske unije već je u listopadu izglasao zabranu olova zbog njegovih vrlo toksičnih svojstava, a sada u sljedećih 24 mjeseca streljivo koje se koristi u močvarama mora biti bez olova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2021 18:13