Sa zemljišta na širem području Nacionalnog parka Krka, kao i na Pelješcu, gradovima Dubrovnik i Skradin te naseljima Ston i Mali Ston, prema naredbi koju je potkraj srpnja 2021. donio ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, mora se do 1. travnja 2025. godine ukloniti invazivna strana vrsta Ailanthus altissima (pajasen).
Pajasen (Ailanthus altissima) smatra se jednom od najinvazivnijih biljnih vrsta u Europi. To listopadno stablo porijeklom je iz istočne Azije, a od sredine 18. stoljeća sadilo se diljem svijeta kao ukrasna vrsta. Zovu ga još nebesko drvo, drvo bogova, rajsko drvo.
No, širi se brzo i agresivno te sprječava rast drugih biljaka u svojoj blizini. Najviše je rasprostranjen u urbanim zonama i uz prometnice i stalno se širi. Visine je oko 10 metara, a može narasti i do 30 m. Kora stabla je glatka i sive boje, s uzdužnim svjetlosivim prugama. Listovi su veliki i sastavljeni od velikog broja lisaka.
Invazivne strane vrste (engl. Invasive Alien Species, IAS) jedna su od glavnih prijetnji bioraznolikosti, imaju negativan utjecaj na ekosustav, a mogu imati i negativan učinak na zdravlje ljudi te gospodarstvo. Sve te karakteristike ima i ova biljna vrsta.
Na popisu EU
Pajasen je, kako je navedeno na portalu o invazivnim vrstama, uvršten i na popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (tzv. „Unijin popis”). Na tom popisu trenutno se nalazi 66 vrsta, od kojih je u Hrvatskoj zabilježeno njih 23.
Ima ga u većem dijelu Hrvatske, a najviše u većim gradovima (Zagreb, Sisak, Osijek, Split) i duž cijele obale Hrvatske i na otocima. Rjeđe je zabilježen na manje naseljenim i nenaseljenim mjestima, gdje se također nalazi uz vodotoke i prometnice.
Na portalu o invazivnim vrstama napominju i da botaničari češće posjećuju određena područja (npr. zaštićena područja) ili pak ona bliže njihovim boravištima, pa se može govoriti samo o relativnom poznavanju stvarnog areala. U gustim populacijama zabilježen je u Nacionalnom parku Krka i na poluotoku Pelješcu. Najviše lokacija zabilježeno je u posljednjih 20 godina.
Troškovi za provedbu naredbe ministra gospodarstva i održivog razvoja o uklanjanju pajasena podmirit će se iz projekta “LIFE CONTRA Ailanthus – Uspostava kontrole invazivne strane vrste Ailanthus altissima (pajasen) u Hrvatskoj”. Tim projektom, čija provedba traje od 1. listopada 2020. do 1. travnja 2025. planira se uspostaviti kontrola nad pajasenom u dva područja ekološke mreže Republike Hrvatske u mediteranskoj regiji i u gradovima sa povijesnom jezgrom.
Korisnik i koordinator projekta je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a partneri su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Javna ustanova “Nacionalni park Krka” i tvrtka Vrtlar iz Dubrovnika.
Projekt od 19,4 milijuna kn
Ukupna vrijednost projekta je 19,4 milijuna kuna, od čega 60 posto sufinancira Europska unija. Glavni očekivani rezultati projekta, kako je istaknuto na stranicama LIFE programa, su poboljšanje statusa očuvanja Natura 2000 stanišnih tipova, očuvanje kulturne baštine, sprječavanje daljnjeg širenja invazivne strane vrste, i razvoj nacionalnog protokola. Dodatni ciljevi su poboljšati kapacitete za upravljanje invazivnim stranim vrstama i podići svijest javnosti o negativnom utjecaju invazivnih stranih vrsta na nacionalnoj razini.
Zanimalo nas je li na temelju te naredbe započelo uklanjanje pajasena, što je sve planirano i u kojim vremenskim rokovima.
U Javnoj ustanovi NP Krka kažu kako je pajasen problem i na području tog nacionalnog parka, čiji su temeljni fenomen sedrene barijere. Već imaju iskustva s uklanjanjem pajasena na pokusnim plohama, a sada nastavljaju s njegovim uklanjanjem i kroz ovaj projekt.
“Cilj je pronaći najefikasniju metodu njegova uklanjanja i dugoročnim upravljanjem i monitoringom postići kontrolu nad tom vrstom”, ističe Katia Župan, rukovoditeljica Odsjeka za odnose s javnošću u Javnoj ustanovi “Nacionalni park Krka”.
S ciljem dugoročnog i održivog upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku, ova Javna ustanova već je 2017. godine počela provoditi interdisciplinarni znanstveni projekt „Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja“.
Testno uklanjanje
Kako pojašnjava Katia Župan, na Skradinskom buku je tada izabrana testna ploha površine 8000 m², na kojoj su izvršena snimanja i inventarizacija vegetacije, nakon čega je počelo uklanjanje pajasena.
“Nakon uklanjanja pajasena aktivirali su se stari tokovi, na kojima se nastavio pratiti prirast sedre, dinamika formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast iste i fizikalno-kemijski parametri vode. Podaci koji su već dobiveni govore o važnosti dugoročnog održivog upravljanja makrovegetacijom”, pojasnila je Župan.
Dodaje kako ovaj projekt uključuje veliki broj znanstvenika iz različitih područja koji je već rezultirao i rezultirat će brojnim stručnim radovima. Rezultat projekta bit će i donošenje protokola uklanjanja pajasena primjenom najučinkovitije metode koji će biti usvojen na nacionalnoj razini i primjenjivati se za sve koji žele uklanjati invazivnu vrstu pajasen.
Što se drugih invazivnih stranih vrsta prisutnih na području NP Krka, te aktivnosti na njihovom uklanjanju, u Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“ kažu kako redovito prate stanje i reagiraju jer se uslijed klimatskih promjena mijenja i sastav biljnih i životinjskih zajednica na zaštićenom području.
Politika EU prema invazivnim vrstama
Na razini EU ključni zakonodavni dokument koji regulira ovu problematiku je Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta. Uredbom se utvrđuju pravila za sprječavanje i upravljanje unošenjem i širenjem invazivnih stranih vrsta u EU-u te se žele smanjiti na najmanju moguću mjeru i ublažiti njihovi nepovoljni učinci na bioraznolikost i ekosustave EU-a, kao i na zdravlje ljudi i gospodarstvo.
Invazivne strane vrste jedan su od pet glavnih izravnih uzročnika promjena u prirodi, koje se i mjerama Strategije EU za bioraznolikost do 2030. mora na odgovarajući način obuhvatiti. Kada su u lipnju 2021. usvojili tu strategiju, zastupnici Europskog parlamenta izrazili su zabrinutost zbog činjenice da invazivne strane vrste već predstavljaju ozbiljnu opasnost za okoliš, nanošenjem nepovratne štete zaštićenim područjima i njihovoj bioraznolikosti, što dodatno pogoršavaju klimatske promjene.
Na kraju, evo još nekoliko podataka zašto je pajasen problem. Na stranicama projekta, pojašnjeno je kako pajasen ugrožava prirodna staništa, uključujući područja visoke vrijednosti očuvanja. Karakterizira ga izuzetno brzi rast, prilagodljivost na različite ekološke uvjete i visoka sposobnost razmnožavanja i širenja: jedno zrelo žensko stablo godišnje proizvede 325.000 krilatih plodova koji se vjetrom i vodom lako prenose na velike udaljenosti. Kada uspostavi populaciju, pajasen u potpunosti potiskuje zavičajne biljke i mijenja prirodna staništa.
Također obrazloženo je kako proizvodi razne spojeve herbicidnog djelovanja, od kojih je najpoznatiji alantoin, čija akumulacija u tlu sprječava rast zavičajnih biljaka te utječe na faunu tla.
Pajasen može uzrokovati i alergijske reakcije, respiratorne probleme, osip na koži i druge zdravstvene probleme kod ljudi.
Istaknuto je i kako ima razgranat i snažan korijenski sustav koji može oštetiti infrastrukturu, uključujući ceste, zgrade i kulturnu baštinu, često raste u povijesnim gradskim središtima gdje oštećuje kamene građevine.
Također opasan je za poljoprivredu jer zarasta poljoprivredne površine, posebno u mediteranskim kulturama poput maslinika, vinograda i voćnjaka.
