Mehanizam za oporavak i otpornost, okosnica paketa "EU sljedeće generacije", bit će jedna od glavnih tema plenarne sjednice Europskog parlamenta od 8. do 11. veljače, istaknuto je jučer na online konferenciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Upravo o tom mehanizmu zastupnici će glasati sljedeći tjedan, a konačni je cilj, tvrdi se, ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa i učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija.

Bit će to vrlo važna plenarna sjednica, najavio je zastupnik Dragos Pislaru, jedan od autora izvješća koje je Europski parlament pripremio na tu temu.

- Mehanizam za oporavak i otpornost je 672,5 milijardi eura vrijedan paket koji daje financijsku podršku državama članicama uz pomoć potpora i zajmova namijenjenih reformama i investiranju u sklopu dugoročne vizije oporavka i otpornosti u postcovid eri - istaknuo je Pislaru, koji je tom prigodom spomenuo i Hrvatsku i njezinu aktualnu situaciju. Naša bi zemlja, smatra, s obzirom na sve nedaće koje su je snašle u 2020. godini - pandemija, ekonomska kriza i udar na turizam prouzročen lockdownom te potresi - mogla imati velike koristi u sklopu tog paketa. Za Hrvatsku je, kaže, alocirano 9,4 milijardi eura, a sam se paket fokusira na šest stupova - zelene politike i digitalni sektor (dakle, klimatska i digitalna transformacija), konkurentnost, društvena i teritorijalna kohezija, jačanje zdravstvenih i institucionalnih kapaciteta te "sljedeća generacija", dakle djeca i mladi. No, upozorava, paket ne smije služiti kao sredstvo za popunjavanje rupa u proračunu. On treba predstavljati, dodaje, resurs za provođenje reformi, među ostalim ulaganja koje ne štete okolišu. Korištenje sredstava će se, tvrdi, stoga pozorno i vrlo transparentno nadgledati, a instrument bi operativno trebao zaživjeti krajem srpnja.

O istoj je temi govorio i Karlo Ressler (HDZ, EPP), istaknuvši da paket za Hrvatsku znači više od šest milijardi eura bespovratnih sredstava.

- To je velika prilika koju ćemo morati zajedno, dobro i kvalitetno iskoristiti, ne samo u kvantitativnom smislu, nego kvalitetnim odabirom prioriteta koji su ključni za oporavak Hrvatske. Pred nama su dvije ključne godine. Oporavak neće biti tako brz kao što se očekivalo i jasno je da će pred administracijama svih članica EU u sljedeće dvije godine biti puno posla kako bi osmislile kvalitetne projekte koji potiču digitalnu i zelenu transformaciju. Stavljam naglasak, uz rad na proračunu, na oporavak, kako bi on bio namijenjen svim generacijama, za sve europske regije, da bude pravedan i uključiv za sve ekonomske sektore, i to za turizam i ugostiteljstvo koji su najpogođeniji, ali i za male poduzetnike - rekao je.

Jedna od "vrućih" tema idućeg tjedna bit će, očekivano, i cijepljenje.

Sunčana Glavak (HDZ, EPP) tvrdi da se trenutačno u velikoj mjeri propitkuje manjak cjepiva u odnosu na ono što se očekivalo te kašnjenje. No, pritom ističe da u EU trenutačno imamo tri sigurna i učinkovita cjepiva, a da bismo ih na proljeće mogli imati pet.

- Oko 12 milijuna ljudi cijepljeno je u EU. Ako pogledamo veljaču, isporučit će se oko 33 milijuna doza, a u ožujku 55 milijuna doza. U prvom kvartalu to je 100 milijuna, a u drugom se očekuje 300 milijuna - objasnila je. Što se tiče ruskog i kineskog cjepiva, tvrdi da Europska agencija za lijekove mora napraviti sve analize i dati odobrenje.

- Ono što sada izaziva zabrinutost su novi sojevi virusa. U svakom slučaju, EU se mora pripremiti na situaciju u kojoj jedna od mutacija možda neće reagirati na cjepivo pa su pokrenuti razgovori o osiguranju prave reakcije na nove i opasnije mutacije. Cjepivo je pitanje broj jedan, o njemu ovisi naše gospodarstvo, zdravstvo, školstvo, svi smo u začaranom krugu cjepiva, popuštanja i nepopuštanja mjera - smatra Glavak. Što se tiče farmaceutskih tvrtki, ustvrdila je da one moraju poštivati ugovore i da moramo znati kamo idu cjepiva proizvedena u Europi. U tom je kontekstu spomenula mehanizam transparentnosti i autorizacije koji EU pruža uvid u to jesu li tvrtke transparentne pri izvozu.

- To nije zabrana izvoza, nego način da se osigura poštivanje ugovora prema EU - dodala je.

Jedna od tema plenarnog tjedna bit će i akcijski plan za kružno gospodarstvo, kojim se želi ubrzati postizanje ciljeva europskog zelenog plana, dakle, kako objašnjava Glavak, čistijih i klimatski neutralnih, resursno učinkovitih i u konačnici konkurentnih proizvoda koji izlaze na tržište, odnosno takvoga gospodarstva.

Glavak ističe da prema nekim podacima EU proizvede dvije i pol milijarde tona otpada godišnje.

- Idemo u novi akcijski plan jer ga treba revidirati i poboljšati, a neke od beneficija bile bi i otvaranje radnih mjesta i ponovna upotreba svega onoga s čime živimo svakodnevno. Građanima će to donijeti visokokvalitetne i funkcionalne proizvode koji su učinkoviti i pristupačni, duljeg vijeka trajanja, a dizajnirane za ponovnu upotrebu, popravak i možda visokokvalitetnu reciklažu - objašnjava. Koliko je potrebno mijenjati dosadašnji akcijski plan pokazuje i činjenica, rekla je, da je na nacrt izvješća uloženo ukupno 1001 amandman koji obuhvaćaju sve aspekte nacrta akcijskog plana. Pregovori se u se vodili oko čak 35 različitih kompromisa, tvrdi, od inovacije do osiguranja konkurentnosti, zeleno javne nabave, pakiranja, građevine, otpada od hrane, obrade otpada i uloge bioekonomije...

- Želimo redizajn onoga što svakodnevno upotrebljavamo, da to bude ponovno u upotrebi, ali na održiviji način. Akcijski plan za kružno gospodarstvo mora promijeniti mindset koji nas je doveo do toga, a to je u velikoj mjeri bio i konzumerizam, nerazmišljanje o onome što u svakodnevnoj upotrebi činimo i na koji način štetimo samima sebi - navela je Glavak, a Ressler je dodao da će fokus biti na sektorima gdje je potencijal za kružno gospodarstvo velik, dakle na elektroničkoj opremi, plastici, tekstilu i građevini.