Globalne vjetroelektrane nisu ni blizu produktivnosti potrebnoj da se smanje emisije stakleničkih plinova i da se tako ostvare neto ciljevi nulte emisije, stoji u izvješću Globalnog vijeća za energiju vjetra (GWEC), objavljenom u ponedjeljak.
Problemi u lancu opskrbe povezani s pandemijom usporili su uvođenje novih vjetroelektrana u 2021. a sektor je već tada znatno zaostajao. Prema sadašnjim stopama rasta, procjenjuje se da će do 2030. biti instalirano manje od dvije trećine vjetroelektrana potrebnih za postizanje neto nule - što u biti znači da bismo propustili globalne klimatske ciljeve
Temperature su već 1,1C više od predindustrijskih razina i mnogi stručnjaci kažu da je ostanak ispod granice iz 2015. moguć samo uz brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova.
-Trenutno nismo na dobrom putu da ispunimo ciljeve neto nula do 2050. ili ciljeve Pariškog sporazuma. Samo kada govorimo o energiji vjetra trebali bismo instalirati četiri puta više vjetroelektrana od sadašnje razine kako bismo ostali na neto-nultom putu- kazao je Ben Backwell, izvršni direktor GWEC-a.
Do kraja 2021. godine ukupni globalni kapacitet vjetroelektrane bio je 837 gigavata, navodi se u izvješću, u usporedbi s otprilike 3.200 GW potrebnih do 2030. godine.
U 2021. globalno je instalirano oko 93,6 gigavata vjetroelektrana, što je pad u odnosu na rekordnih 95,3 GW u prethodnoj godini, navodi se u izvješću.
Pet najvećih svjetskih tržišta u 2021. za nove instalacije prema veličini bile su Kina, Sjedinjene Američke Države, Brazil, Vijetnam i Britanija. Zajedno su činile 75,1 posto globalnih instalacija prošle godine, priopćio je GWEC.
Europski parlament sustavno zagovara uporabu obnovljivih izvora energije i ističe važnost postavljanja obveznih ciljeva za 2020., a odnedavno i za 2030. U veljači 2014. donio je rezoluciju kojoj se prijedlozi Komisije za okvir klimatske i energetske politike do 2030. kritiziraju kao ograničeni i neambiciozni. Zatražio je obvezujući cilj u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora od 30 % u potrošnji energije na razini EU-a, koji bi se provodio s pomoću nacionalnih obvezujućih ciljeva, te produženje ciljeva povezanih s gorivima namijenjenima za uporabu u prometu nakon 2020. U siječnju 2020. Parlament je donio Rezoluciju o europskom zelenom planu, u kojoj je iznio niz preporuka, uključujući pružanje čiste, povoljne i sigurne energije. U tom je duhu pozvao na reviziju Direktive o obnovljivim izvorima energije i na postavljanje obvezujućih nacionalnih ciljeva za svaku državu članicu te je preporučio da se „načelo prvenstva energije” provede u svim sektorima i politikama.
