Donald Trump bio je toliko impresioniran finskim menadžmentom šuma da je usred sezone kalifornijskih požara 2020., poručio tamošnjem stanovništvu da se moraju ugledati u Fince, državi u kojoj je Trump utvrdio da nema požara jer Finci redovito čiste i uređuju svoje šume.

Komentar je tada naišao na zbunjenost stanovnika te zemlje, gdje je čak 73 posto kopnene površine prekriveno drvećem, a više od 10 posto stanovništva u vlasništvu je neke šume. Sada su se finske šume, točnije način na koji se njima gospodari i za što se koristi njihovo drvo, našle ponovno u epicentru zbivanja. Ovoga puta razlog je implementacija zelene strategije EU -a.

Tema je podijelila političare i javnost u toj zemlji. Treba li šume prvenstveno promatrati kao ponore ugljika koji su također važni i za bioraznolikost, kako tvrde ekolozi? Ili, pak, kako velike tvrtke i finska vlada sugeriraju, treba li možda šume promatrati kao izvor moguće zamjene za fosilna goriva i ustrajati na njihovoj uporabi u svim granama ekonomije, od kemijske industrije do energetike? Dakle, treba li šume sječi ili ih ostaviti netaknute?

”Šuma je duboko u našim genima. Gotovo u svakoj obitelji postoji vlasnik neke šume ”, rekao je Stefan Sundman, šef javnih poslova u UPM -u, najvećoj finskoj šumarskoj tvrtki.

Sundman je primijetio kako je prerada drva započela finsku industrijalizaciju u 19. stoljeću, a čak i nakon propasti tvrtki za proizvodnju papira posljednjih godina, industrija šumarstva i dalje čini petinu finskog izvoza, vrijednog 70 milijardi dolara.

Tvrtke poput UPM-a pokušavaju se transformirati, prelazeći s proizvodnje papira na pozicioniranje drva kao biomaterijala koji se može pretvoriti u gorivo, građevinsku opremu ili tekstil. UPM je uložio i 550 milijuna eura u tvornicu kemikalija u Njemačkoj, gdje se drvo pretvara u biokemikalije, a tvrtka razmatra otvaranje postrojenja za biogoriva vrijedno milijardu eura, gdje bi se moglo proizvoditi zrakoplovno gorivo.

No, kada je u lipnju procurio nacrt nove strategije šumarstva EU-a, u kojem se malo toga reklo o proizvodima na bazi drva, a mnogo o tome kako se šume trebaju koristiti isključivo kao ponor ugljika, krenulo je i lobiranje finske industrije i djela političara.

"Nacrt šumarske strategije EU -a koji je procurio bio je toliko problematičan da su države članice morale snažno reagirati zajedničkom porukom. Politike EU -a trebala bi prije svega potaknuti zamjenu fosilnih proizvoda obnovljivim materijalima", rekao je za Financial Times Jari Leppa, finski ministar poljoprivrede i šumarstva.

Sukob oko šuma prijeti opstanku vladajuće koalicije. Lepppin centar, koja ima podršku u ruralnim područjima, našao se na suprotnoj strani od Zelenih, koji potporu imaju uglavnom u urbanim sredinama. Maria Ohisalo, ministrica unutarnjih poslova Zelenih, osudila je lobiranje Centra u Bruxellesu, koje je na kraju rezultiralo i promjenom strategija EU-a o šumarstvu, objavljenom sredinom srpnja. Ono ide u korist inicijativi centra, budući da je uzeta u obzir mogućnost korištenja drvnih proizvoda kao zamjena fosilna goriva.

Treba spomenuti, kako se u Finskoj prakticira kontroverzna nordijska tehnika čiste sječe, gdje se ruše sva stabla na mjestu određenom za sječe, ostavljajući puste krajolike koji podsjećaju na bojišta iz Prvog svjetskog rata.

Sini Erajaa, koja vodi kampanju za poljoprivredu i šumarstvo u Greenpeaceovoj jedinici EU -a, nezadovoljna je ovom strategijom i tvrdi kako su Finska i susjedna Švedska uspjele eutanazirati strategije EU -a, kako bi zaštitili korporativne i ekonomske interese.

Erajaa smatra da drvo iz šuma ne može zamijeniti sva fosilna goriva, te da šume ne smiju postati "farme za proizvodnju drva".

Leppa i šumarska industrija se ne slažu. Oni sugeriraju da šume mogu biti i ponori ugljika, ali i izvori proizvoda na bazi drva kao savršeni nadomjestci za naftu, plin i ugljen.

Ono što dalje ostaje sporno jest pitanje da li je biomasa na bazi drva uopće učinkovito zeleno gorivo. U svakom slučaju, Leppa tvrdi kako bi se briselske strategije trebala držati široke slike o tome što šume mogu biti, a ne previše se uključivati ​​u detalje upravljanja šumarstvom pojedine države ili da sude o tome koji se proizvodi mogu napraviti od drveta, a koji ne.

"Čak i ako je to važan dio problema, utjecaj na klimatske promjene ne smije biti jedini faktor pri donošenju ovakvih odluka", zaključio je Leppa.

U svojoj Rezoluciji od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu Parlament „[...] pozdravlja namjeru Komisije da krene rješavati problem globalnog krčenja šuma i traži od nje da pojača svoje mjere; te je pozva da predstavi novu, ambicioznu strategiju EU-a za šume kako bi njome potvrdila važnu, višefunkcionalnu i sveobuhvatnu ulogu koju europske šume, taj sektor i održivo upravljanje šumama imaju u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti [...]”. U tom je kontekstu Parlament odlučio sastaviti dva nezakonodavna izvješća o vlastitoj inicijativi: jedno o jačanju mjera Unije za zaštitu i obnovu svjetskih šuma (Rezolucija Europskog parlamenta od 16. rujna 2020. o ulozi EU-a u zaštiti i obnovi svjetskih šuma i drugo o novoj europskoj strategiji za šume (Rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2020. o europskoj strategiji za šume.