Zastupnici su donijeli stajalište o nacrtima tri ključna EU zakona za borbu protiv klimatskih promjena koji predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. te zaštitu građana, izvijestili su iz Europskog parlamenta.

Nakon plenarne rasprave 7. lipnja 2022., Parlament je u srijedu donio stajalište o tri ključna propisa EU-a koji su dio paketa "Spremni za 55 %". Riječ je o Unijinom planu za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990. te postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Klimatska neutralnost podrazumijeva nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova, u skladu s Europskim zakonom o klimi. Parlament sada može započeti pregovore s vladama država članica o konačnim verzijama tekstova.

Ovaj je paket, istaknuli su, važan korak ka postizanju cilja da Unija znatno prije 2030. postane neovisna o skupim i onečišćujućim fosilnim gorivima iz Rusije.

Kad je riječ o reformi sustava za trgovanje emisijama, Parlament želi potaknuti industrije da dodatno smanje emisije i ulažu u niskougljične tehnologije. Stoga zagovara reformu sustava za trgovanje emisijama i predlaže sljedeće:

- novi sustav za trgovanje emisijama za zgrade i promet (ETS II) – građani će biti isključeni do 2029.;

- povećanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 61 % na 63 %;

- postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica od 2027. do 2032.;

- uvođenje sustava "bonus-malus" od 2025. (nagrade za uspješnija postrojenja, smanjivanje besplatnih jedinica emisija za poduzeća koja nemaju plan dekarbonizacije);

-korištenje prihoda isključivo za djelovanje u području klime u EU-u i državama članicama.

Eurozastupnici

John Thys/AFP

Nadalje, zastupnici su zatražili proširenje područja primjene i bržu provedbu mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM) kako bi se spriječilo izmještanje emisija ugljika i povećale globalne klimatske ambicije.

Istaknuli su kako mehanizam treba uvesti ranije, a besplatne jedinice u okviru sustava za trgovanje emisijama ukinuti do 2032.. Također, područje primjene treba proširiti na organske kemikalije, plastiku, hidrogen, amonijak kao i na neizravne emisije. Iznos iz EU proračuna koji je jednak prihodima od mehanizma trebalo bi usmjeriti na potporu zelenoj tranziciji u najmanje razvijenim zemljama. Isto tako ističu da treba osnovati centralizirano tijelo CBAM-a na razini EU-a.

Što se tiče Socijalnog fonda za klimatsku politiku za suzbijanje energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu mobilnosti, Parlament podržava njegovu uspostavu kako bi se osobama koje su najviše izložene energetskom siromaštvu i siromaštvu u pogledu mobilnosti pomoglo da podmire povećane troškove energetske tranzicije.

Socijalni fond za klimatsku politiku trebao bi podupirati: mjere za privremenu izravnu potporu dohotku (npr. smanjenje naknada i trošarina na gorivo) kako bi se apsorbirao porast cijena goriva za cestovni prijevoz i energenata za grijanje.

Isto tako i ulaganja u obnovu zgrada i energiju iz obnovljivih izvora te prelazak s osobnog na javni prijevoz, zajedničku upotrebu automobila (tzv. car-pooling i car-sharing) i aktivnije načine prijevoza poput vožnje bicikla. Mjere mogu obuhvaćati financijske poticaje, vaučere, potpore ili beskamatne zajmove, izvijestili su iz Europskog parlamenta.