Hrvatska europarlamentarka Romana Jerković (SDP/S&D) u svojim istupima ukazuje na problem energetskog siromaštva. S obzirom na aktualnu političku i ekonomsku situaciju (inflacija, rast cijena energenata, kriza u Ukrajini...), pitali smo je očekuje li još znatniji rast energetskog siromaštva u Europskoj uniji i posebno u Hrvatskoj.
- Ako imamo na umu da mnoge ranjive skupine poput naših umirovljenika troše i do 40 posto mjesečnog budžeta na režije, sasvim je izvjesno da će ovaj enormni val poskupljenja povećati broj kućanstava koja su u riziku od energetskog siromaštva. Uz ovaj se problem vežu i mnogi drugi problemi, ono je odraz općeg siromaštva jednog društva. Klub europskih socijalista u Europskom parlamentu već dugi niz godina inzistira na traženju zajedničkog europskog pristupa u borbi protiv energetskog siromaštva i nastavit ćemo i dalje raditi na osvješćivanju ovog problema i traženju konkretnih rješenja.
Kako komentirate poteze hrvatske Vlade u rješavanju problema rasta cijena energenata?
- Rekla bih kako je izostala pravovremena reakcija Vlade na ovu eksploziju cijena energenata, hrane i ostalih proizvoda i usluga. Vlada je morala puno odlučnije reagirati kako bi zaštitila najranjivije skupine društva jer u ovakvim situacijama to mora biti prioritet. Europska komisija je još u listopadu prošle godine predstavila paket hitnih mjera kako bi vlade EU-a zaštitile građane od cjenovnog udara i pomogle im s plaćanjem vrtoglavo visokih računa. Većina država članica je već tada krenula sa razradom i implementacijom konkretnih mjera, dok se hrvatska Vlada i dalje konzultira i analizira čitavu situaciju. Zamrzavanje cijena energenata na benzinskim crpkama u dva navrata je apsolutno nedovoljno. Pozivam i ovim putem Vladu da prestane odugovlačiti s donošenjem mjera jer time samo dodatno produbljuje već od ranije lošu socijalno-ekonomsku situaciju.
Što druge zemlje EU-a čine u obrani standarda građana zbog rasta cijena?
- Kroz razgovore s kolegama iz Odbora za energetiku vidim kako mnoge zemlje vrlo angažirano rade na ovom problemu. Talijanska vlada je tako od srpnja potrošila više od osam milijardi eura kako bi obuzdala poskupljenje struje za kućanstva. Francuska se obvezala ograničiti rast reguliranih cijena struje na četiri posto kroz nalog vlade nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji EDF-u. Mnoge države su uvele ili povećale mjesečne vaučere kojima se izravno pomaže kućanstvima u podmirivanju cijena režija, smanjuju PDV na energente i zamrzavaju cijene osnovnih namirnica. Dakle, iako Vlada ne može utjecati na globalna kretanja, ima na raspolaganju čitav niz alata kojima može odgovoriti na inflaciju.
Hrvatska ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima energije, pa ipak je primjerice u korištenju Sunčeve energije na začelju EU-a. Kako se može ta slika promijeniti? Može li Hrvatska biti energetski neovisna?
- Ukoliko želimo ojačati energetsku poziciju Hrvatske, moramo ubrzati prijelaz na obnovljive izvore energije, i to na način da potičemo diverzifikaciju obnovljivih energenata, a ne da se fokusiramo samo na vjetar, vodu ili sunce. U našem obnovljivom portfelju svoje mjesto trebaju pronaći i geotermalna energija, biomasa i vodik. Istovremeno moramo i racionalnije trošiti energiju i okrenuti se energetskoj obnovi zgrada.
Upravo kroz paket „Fit for 55“ Europska komisija veliki naglasak stavlja na energetsku tranziciju, za što su predviđena i velika financijska sredstva. U sklopu tog paketa pokrenuta je revizija Direktive o obnovljivim izvorima energije čime želimo osigurati da udio obnovljivih izvora energije do 2030. na razini EU-a dostigne minimalno 40 posto ukupne potrošnje energije. Istovremeno, revizijom Direktive o energetskoj učinkovitosti i uspostavom Socijalnog klimatskog fonda otvaraju nam se dodatne mogućnosti za borbu protiv energetskog siromaštva i povećanje otpornosti na neke buduće energetske krize. Hoćemo li znati iskoristiti mogućnosti koje nam pružaju nove europske politike ovisi prvenstveno o nama samima – istaknula je zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković.
