Europljani su 2021. svjedočili nekim od najekstremnijih vremenskih nepogoda u povijesti kontinenta; od rekordnih snježnih oborina u Madridu do povijesnih požara u Grčkoj, a mnoge su države bile pogođene poplavama, olujama i požarima.
Kako sve više ljudi doživljava ekstremne vremenske uvjete, tako se mijenjaju i obrasci glasanja, pokazuje nova studija objavljena u akademskom časopisu Nature Climate Change.
Istraživači su kombinirali podatke iz Eurobarometra - koji provodi istraživanja javnog mnijenja diljem EU -a,kombinirajući rezultate parlamentarnih izbora i klimatoloških podataka. Ono što su otkrili jest da anomalije visokih temperatura, kao i suše, imaju značajan utjecaj na obrasce glasanja, točnije povećavaju broj glasova za zelene stranke.
No premda su ekstremni vremenski događaji, poput poplave u njemačkom selu Schuld u srpnju, dospjeli na naslovnice, njihov učinak na obrasce glasovanja značajno varira diljem Europe. Studija, koju su vodili znanstvenici s Međunarodnog instituta za primijenjenu sistemsku analizu (IIASA) u Wittgenstein centru u Austriji, otkrila je da zemljopisni položaj igra veliku ulogu u tome kako će ljudi glasati. Otkriveno je tako da ekstremni vremenski događaji imaju snažniji utjecaj na birače u hladnijim i umjerenim regijama Europe s atlantskom klimom, poput Francuske i Njemačke. Nasuprot tome, učinak je bio slabiji u regijama s toplom mediteranskom klimom poput Grčke i Italije.
-Vjerojatno je riječ o činjenici da je mediteranska klima već vruća i suha, stoga daljnja odstupanja u temperaturi ili padalinama mogu imati mali ili nikakav utjecaj na brigu o okolišu i samim time na glasovanje- objašnjava Roman Hoffman, istraživač iz Wittgenstein Centar za demografiju i globalni ljudski kapital, gdje je istraživanje provedeno.
Čini se da su izbori za glasanje umjereni i ekonomskim uvjetima. Kao primjer ovog fenomena, istraživači su ispitali šumske požare koji su zahvatili velike dijelove Grčke u ljeto 2021. Otkrili su da, iako je prirodna katastrofa dovela do porasta zabrinutosti za klimu, to nije uspjelo prevesti u porast glasova za zelene političke opcije
-Mislimo da je to zato što su šumski požari vrlo destruktivni i mogu dovesti do velikih ekonomskih poremećaja. Kao posljedica toga, požarima pogođeno stanovništvo ima tendenciju da glasuje za stranke koji u prvi plan stavljaju ekonomiju, te koji tvrde da će u kratkom roku nadoknaditi materijalne gubitke- rekao je za Sky News profesor Raya Muttarak, jedan od znanstvenika koji rade na studiji.
Nadalje, stanovništvo u i oko velikih gradova češće glasa za zelene stranke od ljudi u ruralnim područjima.
-Prethodna istraživanja su sugerirala da ekonomski interesi mogu dovesti do smanjivanja brige za okoliš. Primjerice, nakon globalne financijske krize 2007. – 2008., u svim europskim regijama vidljivo je značajno smanjenje zabrinutosti za okoliš- objasnio je Hoffman.
Između 1980. i 2020. godine ekstremni vremenski i klimatski događaji koštali su Europu do 520 milijardi eura gospodarskih gubitaka, prema izvješću EEA. Europski parlament pozvao je Komisiju da u svojoj strategiji uzme u obzir potrebu da se osigura da države članice imaju zdravstvene sustave otporne na klimatske promjene i sposobne predvidjeti i odgovoriti na posljedice klimatskih promjena za zdravlje ljudi, posebno onih najranjivijih, tako što će u osmišljavanje instrumenata za prilagodbu u potpunosti uključiti zdravstvenu zajednicu.
S obzirom na sve veće ekonomske posljedice krize, nalazi su posebno važni za političare koji žele provesti mjere u skladu s Pariškim sporazumom i Zelenim dogovorom EU. Istraživanje također sugerira da će zelene stranke, ako žele povećati svoj udio glasova diljem Europe, morati dokazati ekonomsku korist glasovanja za njih.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....