Europska komisija donijela je u srijedu, kako su izvijestili, pionirske prijedloge za oporavak narušenih ekosustava i povratak prirode diljem Europe, na poljoprivrednim zemljištima i morima, u šumama i urbanom okolišu. Komisija predlaže i smanjenje upotrebe kemijskih pesticida i rizika od njih za 50 % do 2030. To su glavni zakonodavni prijedlozi koji prate strategiju za bioraznolikost i strategiju "od polja do stola", a pomoći će u osiguravanju stabilnosti i sigurnosti opskrbe hranom u EU-u i diljem svijeta.

"Čovječanstvo ovisi o prirodi – za zrak koji udišemo, vodu koju pijemo, hranu koju jedemo, i život sam. I naše gospodarstvo također ovisi o prirodi. Klimatske promjene i smanjenje bioraznolikosti ugrožavaju sam temelj našeg opstanka na Zemlji. Napredujemo u borbi protiv klimatske krize, a danas dodajemo i dva akta koji predstavljaju golem korak naprijed u sprječavanju prijetećeg ekocida. Obnova prirodnih procesa znači da ćemo i dalje imati čist zrak, vodu i hranu te zaštitu od najgorih klimatskih kriza. Smanjenje upotrebe pesticida također pomaže u oporavku prirode i štiti ljude koji rade s tim kemikalijama", izjavio je izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans.

Prijedlog akta o obnovi prirode, kako ističu u Komisiji, ključan je korak u izbjegavanju kolapsa ekosustava i sprečavanju najgorih učinaka klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti. Obnavljanje močvarnih područja, rijeka, travnjaka, morskih ekosustava i urbanih okoliša u EU-u te povratak vrsta koje u njima žive ključno je i isplativo ulaganje u sigurnost opskrbe hranom, stabilnost klime, naše zdravlje i dobrobit. Uz to, novi propisi usmjereni na kemijske pesticide, naglašavaju, dovest će do smanjenja ekološkog otiska prehrambenog sustava EU-a, zaštititi zdravlje i dobrobit građana i poljoprivrednih radnika te pomoći u ublažavanju gospodarskih gubitaka koje smo već pretrpjeli zbog degradacije tla i gubitka oprašivača uzrokovanog pesticidima.

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je kako su Europljani jasno rekli da žele da EU zaštiti prirodu i vrati je u njihove živote.

"Znanstvenici su također jasno rekli da nema vremena za gubljenje i da vrijeme za uspješno djelovanje brzo ističe. Ekonomska računica je također jasna: za svaki euro koji se potroši na obnovu, vratit će nam se najmanje osam. To je bit ovog ključnog prijedloga, obnova bioraznolikosti i ekosustava kako bismo mogli živjeti i prosperirati zajedno s prirodom. Akt je to za sve ljude u Europi i za buduće generacije, za zdrav planet i zdravo gospodarstvo, prvi takve vrste u svijetu, i nadamo se da će na predstojećoj konferenciji COP15 služiti kao primjer i inspiracija za visoku međunarodnu predanost zaštiti biološke raznolikosti", izjavio je Virginijus Sinkevičius.

Akt o obnovi prirode

Komisija predlaže prvi zakonodavni akt koji je izričito usmjeren na obnovu prirodnih procesa u Europi, revitalizaciju 80 % europskih staništa koja su u lošem stanju i oporavak prirode u svim ekosustavima, od šuma i poljoprivrednih zemljišta do morskih, slatkovodnih i urbanih ekosustava. U skladu s tim prijedlogom akta o obnovi prirode, pravno obvezujući ciljevi u pogledu oporavka različitih ekosustava primjenjivat će se na svaku državu članicu, uz postojeće zakone. Cilj je do 2030. mjerama za oporavak prirode obuhvatiti najmanje 20 % kopnenih i morskih područja EU-a, a u konačnici te mjere proširiti na sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050.

Kako pojašnjavaju u Komisiji, akt predviđa da se postojeće provjerene mjere za oporavak prirodnih staništa kao što su obnova divljine, ponovno pošumljavanje, ozelenjivanje gradova i infrastrukture i uklanjanje onečišćenja primijene u velikim razmjerima.

Obnova prirode nije isto što i zaštita prirode i ne znači automatski i veći broj zaštićenih područja. Iako je obnova prirode potrebna i u zaštićenim područjima potrebna zbog njihova sve lošijeg stanja, ne moraju sva obnovljena područja postati zaštićena područja. Većina njih neće biti zaštićena jer obnova ne isključuje gospodarsku djelatnost. Obnova se odnosi na život i proizvodnju zajedno s prirodom, i to vraćanjem veće biološke raznolikosti svugdje, uključujući u područja u kojima se odvija gospodarska aktivnost, primjerice šume kojima se gospodari, poljoprivredna zemljišta i gradove.

Obnova, ističu, uključuje sve dijelove društva i donosi im koristi, a mora se odvijati u uključivom procesu i ima posebno pozitivne učinke za one čija egzistencija izravno ovisi o zdravoj prirodi, uključujući poljoprivrednike, šumare i ribare. Zahvaljujući uslugama ekosustava o kojima ovisi sigurnost opskrbe hranom, stabilnost ekosustava, otpornost na klimatske promjene i sposobnost ublažavanja klimatskih promjena te ljudsko zdravlje, ulaganje u obnovu prirode stvara dodanu vrijednost od 8 do 38 eura za svaki potrošeni euro. To podrazumijeva i veću zastupljenost prirode u našim krajobrazima i svakodnevnom životu, što doprinosi zdravlju i dobrobiti ljudi te kulturnoj i rekreativnoj vrijednosti okruženja.

U aktu o obnovi prirode utvrdit će se ciljevi i obveze obnove za široki raspon ekosustava na kopnu i moru. Ekosustavi s najvećim potencijalom za uklanjanje i skladištenje ugljika te sprečavanje ili smanjivanje utjecaja prirodnih katastrofa kao što su poplave bit će među glavnim prioritetima. Novi akt temelji se na postojećem zakonodavstvu, ali obuhvaća sve ekosustave i nije ograničen na Direktivu o staništima i zaštićena područja mreže Natura 2000, jer je cilj da svi prirodni i poluprirodni ekosustavi budu na putu prema oporavku do 2030. Za njegovo su financiranje predviđena znatna sredstva EU-a: iz aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira oko 100 milijardi eura bit će namijenjeno za bioraznolikost, uključujući obnovu.

Komisija predlaže:

- preokretanje trenda smanjenja populacija oprašivača do 2030. i povećanje njihova broja nakon toga;

- sprečavanje neto gubitka zelenih gradskih površina do 2030., njihovo povećanje od 5 % do 2050., pokrivenost krošnjama od najmanje 10 % u svim europskim gradovima i predgrađima te neto povećanje zelenih površina koje su uklopljene u zgrade i infrastrukturu;

- u poljoprivrednim ekosustavima opće povećanje bioraznolikosti i postizanje pozitivnog trenda stanja travnjačkih leptira, poljskih ptica, organskog ugljika u tlu i obilježja krajobraza visoke raznolikosti na poljoprivrednom zemljištu;

- obnovu i ponovno navodnjavanje isušenih tresetišta na poljoprivrednim zemljištima i lokacijama eksploatacije treseta;

- u šumskim ekosustavima, ukupno povećanje bioraznolikosti i pozitivni trendovi za povezanost šuma, mrtvo drvo, udio šuma raznolike dobne strukture, šumske ptice i zalihe organskog ugljika;

- obnovu morskih staništa kao što su livade morske trave i dna sa sedimentima te obnova staništa prepoznatljivih morskih vrsta kao što su dupini i pliskavice, morski psi i morske ptice

- uklanjanje umjetnih prepreka na rijekama kako bi se do 2030. na najmanje 25 000 km rijeka ponovno uspostavio slobodan protok.

Kako bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva uz istodobno zadržavanje fleksibilnosti za nacionalne specifičnosti, akt predviđa da države članice u bliskoj suradnji sa znanstvenicima, zainteresiranim dionicima i javnošću izrade nacionalne planove obnove. Predviđena su posebna pravila o upravljanju (praćenje, procjena, planiranje, izvješćivanje i provedba) koja će također pomoći u donošenju politika na nacionalnoj i europskoj razini, čime bi se osiguralo da nadležna tijela razmatraju povezana pitanja bioraznolikosti, klime i izvora prihoda kao jednu cjelinu.

Prijedlog predstavlja operacionalizaciju jednog od ključnih elemenata europskog zelenog plana: Strategije za bioraznolikost za 2030., europske obveze da vlastitim primjerom vodi u pitanjima preokretanja trenda gubitka bioraznolikosti i obnove prirode. To je ključan doprinos EU-a u kontekstu tekućih pregovora o globalnom okviru za bioraznolikost za razdoblje nakon 2020., dokumentu koji će se donijeti na konferenciji COP15 Konvencije o biološkoj raznolikosti u Montréalu od 7. do 15. prosinca ove godine, navode u Komisiji.

O oba će prijedloga raspravljati Europski parlament i Vijeće, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Nakon donošenja učinak na terenu bit će postupan: mjere obnove prirode trebaju biti uspostavljene do 2030., a ciljne vrijednosti za pesticide dostignute do 2030.